Botaničke odlike
Drijenak je voćka koju najčešće susrećemo u šumi ili uz rubove listopadnih šuma zajedno s drugim grmljem. Široko je rasprostranjen, a najviše po sunčanim brdovitim terenima, gdje je tlo vapneno i ocjedito. Listopadni je grm ili manje drvo koje može narasti od 2 do 6 m. Može rasti i do 1200 m nadmorske visine. Drijenak je vrlo tvrdo šumsko drvo, žilavo i teško pa stoga ima i uporabnu vrijednost. Kora stabla je tanka i ispucala, žućkastosmeđe boje. Listovi su jajasti ili eliptični na dugim peteljkama (5 – 10 mm). S obje strane list je obrastao sitnim dlačicama. Plodovi su eliptični, crveni do tamnocrveni koji su jestivi veličine 15 mm. Drijenak ima duže vrijeme dozrijevanja, od kraja kolovoza do sredine rujna. Plodovi su slatko-kiselkasta okusa kada potpuno dozriju, a u početku trpka i gorkasta okusa. Cvjetovi su žute boje koji cvjetaju prije listanja. Kod nas se drijenak može naći i u vrtovima i parkovima, gdje se uzgaja zbog žutih lijepih cvjetova i jestivih plodova, a preporučuje ga se uzgajati i blizu pčelinjaka jer su to prvi cvjetovi koje posjećuju pčele, pa je stoga koristan u prvoj paši.
Simbolika značenja
Osim ovoga, možemo spomenuti da drijenak u narodu ima dosta simboličkog značenja i dan danas neki se toga prisjete. Neki mu pridaju i natprirodna svojstva kao drvo ozdravljenja. Ljudi su se od davnina umivali vodom u kojoj su bile ostavljene drijenove šibe. Šibama od drijenka šibali su se mladi janjci da bi bili zdravi. Drijenak se smatrao zaštitom od udara groma i uroka. Na drijenu se isprobavala snaga upravo zbog njegove žilavosti i tvrdine. No, drijenak se koristio i u druge svrhe. Zbog cijenjenih plodova drijena pripravljaju se sokovi, slatko, kompoti, pekmez, čaj i izuzetno cijenjena drijenova rakija koja je ljekovita.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoli-mastitis, životno opasan
Sljedeći članakPripravljanje kobasica u kućanstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.