Od kraja kolovoza, u agroekološkim uvjetima u Hrvatskoj, započinje berba jabuka. Berba započinje s ranim sortama poput Gale (različiti tipovi sorte Gala poput Gala One, Royal Gala Beauty, Brookfiled Gala, Devil Gala i dr.) i sortom Elstar te ostalim ranim sortama. Potom se berba nastavlja s jesenskim sortama poput Zlatnog i crvenog delišesa, Jonagoreda, Red Jonaprinca, Jonagolda, Florina i ostalih jesenskih sorata. Za kraj berbe, ostaju kasne sorte  Idared, Fuji, Breaburn, Granny Smith i dr.

Kako se u intenzivnom uzgoju jabuke ostvaruju visoki prinosi ploda (više od 60 tona/ha), folijarna gnojidba jabuke nakon berbe, pogotovo ljetnih i jesenskih sorti, predstavlja važnu tehnološku mjeru. Kod ranih sorata, čija berba završava već početkom rujna, lisna masa na stablima jabuke je još fiziološki vrlo aktivna te lišće na stablu ostaje još 4-5 tjedana.

Kod jesenskih sorata, nakon završetka berbe list je fiziološki aktivan značajno kraće razdoblje, 2-3 tjedna te je vrijeme za folijarnu gnojidbu značajno kraće. Kod kasnih sorata, poput sorata Breaburn i Fuji, vrijeme berbe plodova poklapa se sa završetkom fiziološke aktivnosti lista te se ne može učinkovito primijeniti jesenska folijarna gnojidba.

Važnost folijarne gnojidbe jabuka nakon berebe

Zašto je folijarna gnojidba nakon berbe plodova važna u intenzivnom uzgoju jabuka? Nakon završetka berbe plodova, kod ranih i srednje kasnih sorata, još uvijek traje fiziološka aktivnost lista. Odvijaju se procesi transporta brojnih spojeva/asimilata iz lista (ugljikohidrati, hraniva, hormoni i dr.) u trajne organe (korijen, stablo). Ako je program zaštite od bolesti pravilno primijenjen, lisna masa je još uvijek zdrava i aktivna.

Površina lisne mase je vrlo velika (15 pravilno razvijenih listova jabuke mogu imati površinu od 20-45 cm2). Usvajanje hraniva još je uvijek brzo i učinkovito. Stvara se rezerva hraniva u trajnim organima (korijen, stablo) koje će jabuka koristiti za početak sljedećeg vegetacijskog ciklusa. I to bez obzira na klimatske uvjete na početku sljedeće vegetacije.

Koja hraniva su važna u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke?

Za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke važnu ulogu imaju sljedeća hraniva; makroelementi dušik (N) i mikroelementi bor (B), cink (Zn). Osim navedenih elemenata, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuka mogu se primijeniti fosfor (P), kalij (K), željezo (Fe) i bakar (Cu). Optimalna opskrbljenost hraniva u listu jabuke, prikazna je u tablici 1.

Tablica 1. Optimalna količina hraniva u listu jabuke (Kay i Hill, 1998)

ElementJedinicaOptimalna količina
Makroelementi
Dušik (N)%1,9-2,4
Fosfor (P)%0,14-0,20
Kalij (K)%1,1-1,5
Sumpor (S)%0,15-0,25
Kalcij (Ca)%1,00-2,00
Magnezij (Mg)%0,25-0,35
Mikroelementi
Željezo (Fe)µg/g60-250
Mangan (Mn)µg/g50-160
Cink (Zn)µg/g20-50
Bakar (Cu)µg/g5-20
Bor (B)µg/g20-50

Dušik (N)

Primjena dušika (N) u jesenskoj folijarnoj gnojidbi je važna tehnološka mjera. Stabla jabuke će dušik, dodan gnojidbom nakon berbe plodova, deponirati u trajne organe (stablo, korijen). On će se koristiti na početku sljedeće vegetacije. Dio dodanog dušika, potaknuti će i jesenski rast korijena (kod ranih i srednje kasnih sorata). On je snažan za bolje usvajanje hraniva nakon primjene jesenske gnojidbe u tlo. Najčešće se primjenjuju gnojiva na bazi UREE (granulirana UREA ili posebno formulirana gnojiva na bazi tekuće UREE). Granulirana UREA primjenjuje se u dozi od 2-3 kg/100 lit. vode te se primjenjuje 5-10 kg/Ha UREE. Dozu primjene potrebno je prilagoditi stanju nasada i visini uroda ploda.

Kad primijeniti višu dozu dušika (N) u jesenskoj folijarnoj gnojidbi?

Viša doza primjenjuje se u sljedećim slučajevima:

  • Intenzivna proizvodnja jabuka s visokim prinosima (više od 60 t/ha ploda)
  • Nasadi u vrlo lošoj kondiciji (slab rast tijekom vegetativnog ciklusa, vrlo sitni plodovi)

Na početku sljedećeg vegetacijskog ciklusa, preporuča se napraviti folijarna analiza lista. Ako je u listu više od 2,5 % dušika (N), onda je jesenska folijarna gnojidba dušikom bila učinkovita. Takva količina dušika je garancija dobrog i vitalnog razvoja cvjetnih pupova i lisne mase na početku nove vegetacije jabuke.

Defolijacija jabuke primjenom UREE

Defolijacija jabuke (prisilno „skidanje“ lišća“) primjenom UREE, razlikuje se od tehnološkog zahvata jesenske folijarne gnojidbe. Za potrebe defolijacije radi se sa značajno višim koncentracijama otopine (5-10% UREE) koja ima fitotoksični učinak i ubrzava opadanje lišća. U našim klimatskim uvjetima primjenjuje se krajem listopada, kad je fiziološka aktivnost lista pri kraju. Primjena UREE u tako visokim koncentracijama potiče brzo opadanje i bržu razgradnju lista; odnosno smanjuje se potencijal zaraza fuzikladijem u sljedećoj vegetaciji. Međutim, promjenom klimatskih uvjeta i pojavom vlažnih i toplih jeseni, učinak defolijacije primjenom UREE je značajno slabiji te se sve više, za potrebe defolijacije jabuke, počinju primjenjivati posebno formulirani proizvodi na bazi bakra (Cu), za defolijaciju lisne mase.

Fosfor (P)

Fosfor je važan element, za primjenu u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke. Pogotovo na karbonatnim (vapnenim) tlima i na tlima gdje je količina fosfora u tlu vrlo niska. Fosfor sudjeluje u sintezi molekula ADP i ATP (adenozin-di fosfata i adenozin-tri fosfata). Oni su izvor energije za sve fiziološke procese u biljci. Stabla jabuke koja su dobro opskrbljena fosforom. Značajno su veće otpornosti na niske zimske temperature, te imaju bolji i jači start u sljedećem vegetacijskom ciklusu. Za učinkovitu gnojidbu koriste se tekuća gnojiva s visokom koncentracijom fosfora u dozi od 3-5 lit/ha poput gnojiva Niuper 75 (proizvođač Altinco, Španjolska). On sadrži 50% fosfora (P2O5) i aminokiselinu lizin koja potiče brzo usvajanje fosfora i uključivanje u fiziološke procese u biljci.

Nasad jabuka u jesen
Nakon berbe jabuka slijedi folijarna gnojidba

Kalij (K)

Kalij se rijetko dodaje u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke. Primjena kalija ima dobar učinak samo kod sorata čija berba završava do prve polovice rujna. Kalij koji će se primijeniti do sredine rujna, povećat će količinu ugljikohidrata u listu. On će se kasnije deponirati iz lista u trajne organe. Na taj način povećat će otpornost pupova na niske zimske temperature. Preporuča se primjena na svim položajima gdje su učestale niske temperature tijekom zimskog razdoblja. Isto tako, ako je u tlu vrlo niska količina kalija, onda se također preporuča kalij primijeniti u jesenskoj folijarnoj gnojidbi.

Bor (B)

Bor je važan element u fiziologiji jabuke. Pozitivno utječe na cvatnju i oplodnju jabuke. Isto tako ima pozitivan učinak na usvajanje kalcija i sintezu suhe tvari tijekom rasta i dozrijevanja plodova. Najveće potrebe za borom su u doba prije i tijekom cvatnje. Ali kako prije početka cvatnje nema velike površine lisne mase, česti su i nepovoljni klimatski uvjeti za folijarnu primjenu (kiša, niska temperatura), jesenska folijarna gnojidba borom postaje sve važnija tehnološka mjera u intenzivnom uzgoju jabuke. Iako se dio bora može usvojiti i putem tla, važno je napomenuti da je bor u jakoj kompeticiji s kalijem u tlu. Kako je kalij važan element za jesensko-zimsku gnojidbu, visoke doze kalija često blokiraju usvajanje bora iz tla. Isto tako, bor je lako pokretljiv element u tlu te je podložan ispiranju iz zone korijena tijekom jesensko-zimskih obilnih kiša.

Za jesensku folijarnu gnojidbu na raspolaganju je nekoliko oblika bornih gnojiva. To su bor u kompleksu s etanolaminom, natrij-perborat, gnojiva na bazi borne kiseline te gnojiva na bazi kalcij-borata. Zbog dobre kompatibilnosti s ostalim gnojivima (UREA, mikroelementi u helatnom obliku) najčešće se primjenjuje gnojivo s borom u kompleksu s etanolaminom (sadrži od 10-11 % B). Doza primjene je 2-3 lit/ha, dok se samo u nasadima s izraženim nedostatkom bora, primjenjuju doze od 3-5 lit/ha. Isto tako, u zajedničkoj primjeni s UREOM, potiče se bolje usvajanje bora.

Ukoliko se u folijarnoj analizi lista nakon berbe izmjeri količina bora manja od 35 µg/g, utoliko se obavezno mora provesti jesenska folijarna gnojidba borom. Navedeni prag su utvrdili znanstvenici Mills i Jones u svom istraživanju koje je objavljeno 1986.

Cink (Zn)

Drugi važan mikroelement u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke je cink. On ima važnu fiziološku ulogu u sintezi hormona rasta; auksina, koji je važan hormon za pravilan rast i razvoj lisne mase, korijena i plodova. Osim toga, cink ima važnu ulogu u stvaranju i aktivnosti molekule klorofila te za funkcioniranje nekoliko esencijalnih enzima. Kod nedostatka ili niske količine cinka, dolazi do usporenog i „patuljastog“ rasta (kratki izboji i sitno lišće). Također i do značajnog povećanja broja „slijepih“ pupova, koji se ne otvaraju na početku vegetativnog ciklusa.

Za jesensku folijarnu gnojidbu preporuča se primjena gnojiva na bazi cinka u helatnom (EDTA) obliku. Iako na tržištu postoje i ostali oblici gnojiva na bazi cinka (suspenzija Zn-karbonata, Zn-sulfat) radi se o oblicima koji se vrlo sporo usvajaju u starije lišće. Kod primjene ovih oblika gnojiva, izostaje očekivani učinak cinka u gnojidbi. S druge strane, gnojiva na bazi Zn-EDTA helata, brzo se usvajaju u list. Dobre su kompatibilnosti s ostalim gnojivima (UREA, bor), a sadrže dovoljne količine cinka (6-14% Zn-EDTA). Preporučena doza primjene je 1-2 kg/ha 14 % Zn-EDTA helata, ovisno o stanju nasada. Ukoliko se radi o nasadu gdje je izraženi nedostatak cinka utoliko se preporučaju doze od 3 kg/ha 14% Zn-EDTA helata.

Tradecorp Zn, gnojivo na bazi Zn-EDTA helata (14% Zn) za jesensku folijarnu gnojidbu jabuke nakon berbe (proizvođač Tradecorp, Španjolska, distributer Kokot Agro d.o.o., Jastrebarsko)

Visoka količina cinka (Zn) u listu nakon berbe jabuke?

Ako se nakon berbe provodi folijarna analiza lista, kako bi se utvrdila količina hraniva i sastavila preporuka za gnojidbu, visoka količina cinka, često je posljedica primjene fungicida koji sadrže cink. Ako se tijekom vegetacije koriste fungicidi koji sadrže cink, obavezno je ispiranje lista sa slabim organskim kiselinama (limunska kiselina) kako bi se isprali talozi fungicida na površini lista, i time pravilno analizirala količina cinka u listu.

Voćnjak nakon berbe

Ostali mikroelementi koji se mogu primijeniti u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuke

Osim bora i cinka, često se u intenzivnom uzgoju jabuka, javlja potreba za primjenom i ostalih mikroelemenata. To su željezo (Fe) i bakar (Cu). Željezo je važan element za aktivnost lisne mase, te se nedostatak željeza često javlja na karbonatnim/vapenim tlima. U takvim uvjetima, potrebno je u jesensku folijarnu gnojidbu uključiti i primjenu gnojiva na bazi željeza. Slično kao i kod cinka, preporuča se primjena Fe-EDTA helata (gnojiva sadrže 6-15 % Fe), u dozi od 1-3 kg/ha. Dio potreba željeza, može se nadoknaditi i primjenom u tlo. Za primjenu u tlo preporuča primjena Fe-EDDHA helata. Oni su manje osjetljivi na povišene količine karbonata u tlu.

Drugi važan element je bakra (Cu). Bakar se može promatrati u dva konteksta, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi jabuka:

  • U bujnim nasadima, gdje je primijenjena visoka količina dušika (N) tijekom vegetacije, preporuča se nakon berbe primijeniti gnojivo na bazi Cu-EDTA helata (Tradecorp Cu; 14 % Cu-EDTA helat) u dozi od 1-2 kg/ha u 1-2 tretmana u razmaku od 14 dana. Bakreni helat potiče dozrijevanje mladica i pupova te smanjuje bujnost stabala. Time se postiže pravovremeno dozrijevanja drva i bolje prezimljavanje stabala.
  • U nasadima gdje je loše proveden program zaštite od bolesti, zdravstveno je stanje nasada loše. U takvim nasadima se preporuča primjena gnojiva na bazi Cu-glukonata (gnojivo Copfort, proizvođač Altinco, Španjolska), posebno formuliranog gnojiva na bazi bakra u kompleksu s organskom glukonskom kiselinom. Takav oblik bakra ima snažan sistemičan učinak (brzo se usvaja u list) te ima jak kurativan učinak na brojne bolesti lista (osim pepelnice). Preporučena doza primjene je 3-5 lit/ha, odmah nakon završetka berbe plodova.

Osim pojedinačnih gnojiva, koji sadrže samo jedan mikroelement, u jesenskoj folijarnoj gnojidbi, mogu se primijeniti i miješana gnojiva sa više mikroelemenata. Takva gnojiva sadrže dvoje ili više mikroelemenata, te mogu biti dobar izbor za gnojidbu jabuka.

Što primijeniti u nasadima nakon berbe gdje je prisutan jak napad pepelnice?

U nasadima gdje je prisutan jak napad pepelnice, nakon berbe plodova preporuča se primjena preparata na bazi hitozan-hidroklorida. Preparati na bazi hitozan-hidroklorida imaju jak kurativan učinak na pepelnicu, te zaustavljaju razvoj pepelnice. Mogu se primijeniti u blok tretmanu, u razmaku od 7-10 dana, jer patogena gljivica pepelnice ne može razviti rezistetnost na hitozan-hidroklorid. Važno je napomenuti da hitozan-hidroklorid ima samo kontaktni učinak (nije sistemični preparat) te se mora primijeniti dovoljna količina vode po jedinici površine, kako bi se osigurao dobar kontaktni učinak. Doze primjene za preparat Quitobasic (proizvođač Idai Nature, Španjolska) su 3-5 lit/ha, ovisno o intenzitetu zaraze lisne mase pepelnicom.

Na što je potrebno paziti kod jesenske folijarne gnojidbe jabuka?

Jesenska folijarna gnojidba se provodi isključivo nakon berbe plodova. Naime, mikroelementi u helatnom obliku mogu izazvati oštećenje zrelih plodova (pojava mrlja bez boje na pokožici plodova). Za kasne sorte jabuka, zamjena za folijarnu gnojidbu mikroelementima, je primjena gnojiva u tlo, pogotovo u nasadim koji imaju sustav za fertirigaciju. Kako bi se povećala učinkovitost gnojidbe u tlo, zajedno s mikroelementima potrebno je primijeniti i huminske kiseline, koji će značajno ubrzati usvajanje mikroelemenata u tlu. Jesenska folijarna gnojidba je važan tehnološki zahvat u intenzivnom uzgoju jabuka. Primjena mikroelemenata i dušika nakon berbe plodova, jamstvo je dobrog vegetativnog razvoja i dobrog prinosa ploda jabuke i u slijedećem vegetacijskom ciklusu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje