Sredinom lipnja u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol pod nazivom „Izazovi i perpektive u proizvodnji i plasmanu jagoda u Republici Hrvatskoj“. Cilj okruglog stola bio je ukazati na probleme s kojima se susreću hrvatski proizvođači jagoda.
U raspravi su sudjelovali predstavnici najvećih proizvođača jagoda i predstavnici Ministarstva poljoprivrede. U svom obraćanju predsjednik Udruge uzgajatelja jagoda Grada Zagreba Davor Jurić osvrnuo se na nemogućnost plasmana proizvoda u Zagrebu zbog ovogodišnje odluke gradske uprave o ukidanju velikog broja prodajnih mjesta i povećanjem cijena zakupa štandova.
–Proizvođači pokušavaju pronaći sugovornika za rješenje njihove situacije. Udruga uzgajatelja jagoda Grada Zagreba ima milijun i 400 tisuća sadnica. To je proizvodnja od 700 tona jagoda na godišnjoj razini. Očito je da nakon problema ove i nekih prijašnjih godina proizvodnja je lagano u padu. Prije dvije godine udruga je imala 56 članova, a ove godine 41 člana. Bojim se da će nakon donesene odluke o većim cijenama zakupa štandova, vremenskih prilika, i problema s radnom snagom, pad proizvodnje jagoda biti 30 i više posto, rekao je Jurić. Također, izrazio je uvjerenje da će proizvođači jagoda u suradnji s Gradom Zagrebom pronaći rješenje za iduću godinu.
Uz nemogućnost plasmana jagoda u Zagrebu i nedostatak radne snage, na okruglom stolu istaknuto je da za proizvođače jagoda veliki problem predstavljaju i otkupljivači koji ruše cijene, kao i nemogućnost apliciranja na europske fondove.
–Proizvođači u gradu Zagrebu se mogu javiti na natječaj za sredstva iz europskih fondova, ali zbog visoko razvijene sredine u kojoj žive ne mogu ih dobiti, rekao je Jurić. Smatra da se tako šalje poruka proizvođačima jagoda da se prestanu baviti proizvodnjom.
Izgurani iz prodaje jagoda u gradu Zagrebu
Dopredsjednik udruge proizvođača jagoda „Jagodni prsten“ Damir Gregorić istaknuo je da u Europi gradovi i države prodržavaju proizvođače te im se u gradovima omogućuju prodajna mjesta.
–Kod nas više nikoga nije briga za poljoprivredne proizvođače i osjećamo se usamljeno. Ove godine smo na ružan način izgurani iz prodaje jagoda u gradu Zagrebu. Je li normalno da Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izda dokumente koji su nevažeći u gradu Zagrebu?, zapitao je Gregorić.
Član udruge proizvođača jagoda „Jagodni prsten“ Josip Kiš koji se 29 godina bavi proizvodnjom jagoda također je ukazao na problem izravne prodaje kupcima.
–Za vrijeme mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića svake godine su proizvođači jagoda prolazili agoniju hoće li dobiti štandove ili neće. Ipak nekad zadnji tjedan ili mjesec dana pred berbu su dobili štandove. Ove godine je totalni kolaps i nanesena je šteta svim proizvođačima jagoda. Stvar je zakomplicirao poprilično kompleksan natječaj na koji se javio mali broj proizvođača jagoda. Naša udruga ima osamnaest članova, a na natječaj se javilo samo dvoje ljudi, moj kolega i ja. No obojica smo odbijeni zbog navodno neadekvatnih dokumenata. Stoga nismo mogli sudjelovati u prodaji jagoda na štandovima, čime se bavimo dvadeset godina, ispričao je Kiš.
Pomoć države izostaje
Naglasio je da maloprodaja proizvođačima jagoda omogućuje da u roku 24 sata roba prijeđe od berbe do potrošača čime se održava vrhunska kvaliteta. Osvrnuo se i na hidroponski uzgoj jagoda koji omogućuje bolju kvalitetu proizvoda i njegovu prepoznatljivost na tržištu, ali je tehnologija vrlo skupa, a pomoć države izostaje.
Gordan Kolovrat iz tvrtke Euro-Brod d.o.o koja je najveći hidroponski proizvođač jagoda u Hrvatskoj je istaknuo da hektar hidroponskog uzgoja košta oko pola milijuna eura, što je sedam puta više od klasičnog uzgoja.
–Imamo 90 tisuća sadnica jagoda. Proizvodnja jagoda je tijekom cijele godine, a ne samo tijekom sezone. Jagode beremo od 15. travnja do 1. studenog. Najveći problem nam je radna snaga. Zaposleno je devet radnika od kojih su četiri sezonska iz Nepala. Problem je i što se teško pristupa europskim fondovima, a planiramo širiti proizvodnju, rekao je Kolovrat.
Tajnik udruge proizvođača jagoda „ Jagodni prsten“ Ivica Bulf osvrnuo se na ocjenjivanje plodova sorte jagoda koje udruga provodi već dvadeset godina u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
–Ocjenjivanje prvenstveno radimo da vidimo koje jagode zadovoljavaju ukuse potrošača. Jagoda sorte clery je prošla takvo ocjenjivanje na kojem je proglašena najboljom i našu proizvodnju prilagođavamo potrošačima. Imali smo trideset do četrdest sorti jagoda,ali sada se baziramo na njih četiri do pet koje zadovoljavaju potrošače, kazao je Bulf. Spomenuo je da je imao pet štandova u gradu Zagrebu, ali je ostao bez njih te je prodaju jagoda usmjerio prema Jadranu. Kako višak jagoda ne bi propao mora proizvoditi džem i liker, a ta proizvodnja je skupa.
Voditelj Službe za proizvođačke organizacije i hortikulturu Ministarstva poljoprivrede Saša Paprika naglasio je da je Ministarstvo poljoprivrede objavilo određene natječaje prema traženju Grada Zagreba, te je izdalo potvrdu da je neko poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik trgovaca voćem i povrćem, jer je to uvjet da se proizvodi stavljaju na tržište.
–Ministarstvo poljoprivrede je oslobodilo prozvođače jagoda koji prodaju na štandovima od složenih tržišnih standarda, ali moraju zadovoljavati opće standarde kao što su izgled, boja, veličina proizvoda, rekao je Paprika. Spomenuo je da je u Europi, vezano za sektor voća i povrća, a posebno za male i nekonkurentne prozvođače, omogućeno udruživanje u okviru proizvođačkih organizacija. Za rad proizvođačkih organizacija osiguravaju se ciljane potpore.
–Prema podacima iz 2017. g. broj udruga, odnosno zadruga koje su najpovoljniji oblik za prelazak u proizvođačke organizacije bio je oko 132 tisuće, jedna trećina su bile poljoprivredne zadruge, svaki peti građanin Europe bio je član zadruge. No naši ljudi baš nisu skloni udruživati se u gospodarske oblike, rekao je Paprika.
Na okruglom stolu je zaključeno kako je cilj da Hrvatska bude samodostatna u proizvodnji jagoda. Prostor za povećanje proizvodnje je u produženju sezone proizvodnje i novim tehnologijama, a s time će se povećati i potrošnja. Budućnost proizvodnje jagoda nalazi se u proizvodnji u kontroliranim uvjetima kao što su plastenici i hidroponski uzgoj.
