Izbor gnojiva za jesensko-zimsku gnojidbu maslina

U prošlom članku objavljen je prvi dio o gnojidbi maslina nakon vegetacija. Slijedi nastavak.

Prema rezultatima analize tla ili kvalitetne, objektivne procjene rodnosti i kondicije nasada maslina, potrebno je izabrati prikladna gnojiva za jesensko-zimsku gnojidbu maslina. Za gnojidbu maslina mogu se koristiti sljedeća gnojiva:

• Mineralna gnojiva
• Organska gnojiva
• Organsko-mineralna gnojiva
• Vapneni materijali za korekciju kiselosti tla

Mineralna gnojiva za jesensko-zimsku gnojidbu maslina

Za jesensko-zimsku gnojidbu maslina biraju se gnojiva koja sadrže više količine fosfora i kalija; dva važna elementa za maslinu. Mogu biti jednostavna (jednokomponentna), miješana ili kompleksna gnojiva. Najčešće se koriste kompleksna gnojiva, koja u jednoj granuli imaju dva (PK) ili tri (NPK) hraniva. To su formulacije PK 20:30 ili PK 15:30, te različite NPK formulacije kao što su NPK 7:20:30, NPK 5:15:30, NPK 5:20:30S ili NPK 8:26:26S.

Oblik kalija u gnojivima za jesensko-zimsku gnojidbu

Kalij (K) u mineralnim gnojivima može biti u obliku kalij-sulfata (kisele pH vrijednosti) ili u obliku kalij-klorida (veće koncentracije kalija, ali alkalne pH vrijednosti). Za maslinu su prikladna oba oblika kalija (iako su gnojiva na bazi kalij-klorida jeftinija). Kod odabira se treba voditi računa o pH vrijednosti tla i količini ukupnih karbonata u tlu. Za neutralna tla i tla s povišenom količinom karbonata u tlu, prvi izbor su svakako formulacije sa kalijem u obliku kalij-sulfata (formulacije sa S oznakom; kao što je NPK 5:20:30S ili 8:26:26S).

Jednokomponetna mineralna gnojiva koja se koriste u gnojidbi maslina su kalij-sulfat te gnojiva na bazi fosfora; jednostruki (16% P₂O₅) ili trostruki (46% P₂O₅) superfosfat. Ova gnojiva se koriste, kada je potrebno u tlo dodati samo jedno hranivo (fosfor). Kod kalija, postoji mogućost primjene kalij-sulfata (50% K₂O) ili kalij-klorida (60% K₂O). Osim samostalne primjene, ova gnojiva mogu se kombinirati i sa NPK gnojivima. Tada je potrebno primijeniti dodatnu količinu fosfora ili kalija.

Od ostalih jednokomponentnih gnojiva, za gnojidbu masline na karbonatnim/vapnenim tlima može se koristiti i magnezij-sulfat u granulama (trgovačkog naziva Kiserit). U takvim tlima nalazi se visoka količina karbonatnog iona, koji blokira usvajanje magnezija iz tla. Gnojidbom magnezij-sulfatom, povećava se količina dostupnog magnezija u tlu, a sulfatni ion, postupno snižava pH vrijednost tla, pa je korist za masline višestruka.

Mineralna gnojiva za ekološki uzgoj maslina

Za nasade maslina u ekološkoj proizvodnji, mogu se koristiti mineralna gnojiva koja imaju ekološki certifikat. To je prije svega kalij-sulfat (ekološki certifikat ima samo kalij-sulfat iz prirodnih nalazišta ove soli, kao što je Kali SOP), zatim Patent-kalij (kombinacija kalij-sulfata i magnezij-sulfata), te granulirani magnezij-sulfat (ekološki certifikat ima samo magnezij-sulfat iz prirodnih nalazišta ove soli, kao što je gnojivo ESTA Kiserit). Osim navedenih, na tržištu se često nudi i mljeveni ili granulirani sirovi fosfat. Međutim, sirovi fosfati su specifična gnojiva, vrlo slabe topivosti (tope se samo na vrlo kiselim tlima, pH<4,0) i nisu namijenjeni za jesensko-zimsku gnojidbu maslina.

Organska gnojiva

Osnovno organsko gnojivo za jesensko-zimsku gnojidbu maslina je zreli stajski gnoj. Ali kako je dostupnost zrelog stajskog gnoja vrlo ograničena, većina maslinara primjenjuje peletirani stajski gnoj u gnojidbi maslina. U odnosu na običan zreli stajski gnoj, primjena peletiranog stajskog gnoja je lakša i jednostavnija, a izbor dostupnih gnojiva na tržištu zaista velika. Temeljno, za primjenu kod maslina, koristi se peletirani stajski gnoj goveda i konja (Stallatico extra ili slična gnojiva). Ovaj gnoj, za razliku od pilećeg, sporije se razgrađuje (mineralizira) u tlu te duže opskrbljuje maslinu potrebnim hranivima. Pileći peletirani stajski gnoj se brzo razgrađuje u tlu, te je dostupnost hraniva iz ovog tipa gnojiva vrlo kratka. Stoga kod kupnje peletiranog stajskog gnoja, potrebno je tražiti podatak i o vrsti stajskog gnoja (sirovine) iz kojeg je proizveden peletirani stajski gnoj.

Doze primjene peletiranog organskog gnojiva

Doze primjene peletiranog organskog gnojiva ovise o starosti nasada i količini organske tvari u tlu. Preporučene doze navode se u sljedećoj tablici:

Kod gnojidbe pojedinačnih stabala masline doze se prilagođavaju starosti stabla odnosno obujmu krošnje stabala masline, kako je prikazano u sljedećoj tablici:

Osim peletiranog stajskog gnoja, može se još koristiti kompostirana komina od prerada maslina. Ova sirovina također predstavlja vrijedan organski materijal, ali obavezno prije primjene u polju, komina maslina mora se kompostirati. Tek nakon završetka procesa kompostiranja, komina se može koristiti u gnojidbi maslina.

Na manjim nasadima ili u gnojidbi pojedinačnih stabala mogu se koristiti i ostali dostupni organski materijali (kompostirano lišće i grane, treset i slični organski materijali).

Vrijeme primjene organskih gnojiva

Primjena organskih gnojiva u nasadima masline obavlja se na kraju zimskog razdoblja. Ranija primjena u jesensko-zimskom razdoblju se ne preporuča. Brzom razgradnjom organske tvari tijekom vlažnog (i toplog) jesensko-zimskog razdoblja, oslobađa se veća količina dušika (N), koji potiče rast vegetacije, te često onda krajem zime dolazi do šteta od smrzavanja. Da bi se izbjegle ove nepotrebne štete, koje značajno smanjuju prinos maslina, primjenu organskih gnojiva potrebno je pomaknuti na kraj zime.

Tekuća organska gnojiva

Ovo je nova tehnološka mogućnost za organsku gnojidbu maslina. Radi se posebnim tekućim proizvodima, različitog sastava i količine organske tvari (ili organskog ugljika (C) kako se navodi na novim gnojivima). Primjenjuju se kroz sustav fertirigacije ili prskanjem gotove otopine po tlu tijekom jesensko-zimskog razdoblja. Koriste se u prosječnoj dozi od 5-20 lit/ha. Ukoliko se primjenjuju kroz sustav kapanja, utoliko se obavezno moraju koristiti tekuća organska gnojiva koja su prije pakiranja za tržište prošle proces mikrofiltracije. Procesom mikrofiltracije odstranjuju se sve krute čestice, koje mogu začepiti sustav za kapanje (filtere ili kapaljke). Prednost primjene ovih gnojiva je brza dostupnost humusa i brza reakcija maslina na gnojidbu.

Organsko-mineralna gnojiva

Organsko-mineralna gnojiva spoj su dvije tehnologije gnojidbe; organske i mineralne gnojidbe. Spajaju dobar učinak obje tehnologije u jednoj primjeni te štede novac za kupnju i vrijeme za primjenu. Stoga sve više maslinara odabire ovu vrstu gnojiva. Postoji veliki broj formulacija na tržištu, koje se razlikuju i po količini organske tvari i po količini hraniva u NPK komponenti gnojiva. Isto tako, razlikuju se organsko-mineralna gnojiva za konvencionalnu gnojidbu (bez eko certifiakta) i gnojiva za ekološki uzgoj maslina. Izbor formulacije i doza primjene ovisi o stanju plodnosti tla i kondiciji nasada maslina. Uglavnom se radi o peletiranim organsko-mineralnim gnojivima, iako na tržištu postoje i gnojiva u obliku granula te tekuća organsko-mineralna gnojiva.

Unošenje u tlo ili razbacivanje po površini?

Ovo je vrlo česta nedoumica kod provedbe jesensko-zimske gnojidbe brojnih maslinara. S agronomskog stajališta, ako postoje mogućnosti, svakako bi gnojiva nakon primjene trebalo unijeti plitko u tlo. Na taj način gnojiva se brže razgrađuju u tlu i brže djeluju na masline. Time se izbjegava problem odnošenje granula ili peleta s površine tla, kod pojave obilnih kiša tijekom jesensko-zimskog razdoblja.

Problem su maslinici gdje se tlo održava samo košnjom trave te maslinici koji rastu na kamentim/plitkim tlima gdje nije moguća obrada tla. U takvim uvjetima, preporuka je koristiti mineralna gnojiva i peletirana gnojiva dobre topivosti, koja će se brzo otopiti i razgraditi, i ući u tlo. Ovisno o mogućnostima maslinara, jedno od dodatnih kvalitetnijih rješenja je primjena tekućih gnojiva, koja će odmah ulaziti u tlo. Tekuća gnojiva se mogu primijeniti kroz sustav fertirigacije ili zalijevanjem oko stabala masline.

Vapneni materijali za korekciju kiselosti tla

U zahvate jesensko-zimske gnojidbe sve više ulazi i primjena vapnenih materijala za korekciju kiselosti tla u nasadima masline. Problem kiselosti tla vezan je uz uzgoj maslina na „starim“ poljoprivrednim tlima; uglavnom dubljim crvenicama, koje su stoljetno u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zbog dugotrajne poljoprivredne proizvodnje na takvim položajima, uz stalno iznošenje kalcija (Ca) iz tla prinosima i rezidbom, sve se više javlja problem zakiseljavanja tla.

Sa stajališta maslinarske proizvodnje, povećana kiselost tla, značajno smanjuje iskorištenje makroelemanta (NPK) u gnojidbi masline. Pogotovo je problematičan negativan utjecaj povećanja kiselosti tla na usvajanje kalija (K) koji je glavni element stvaranja ulja u plodovima.

Učinkovito i jednostavno rješenje kiselosti tla (niske pH vrijednosti) primjena je vapnenih materijala u jesensko-zimskoj gnojidbi maslina. Prvi izbor su svakako vapnene granule, koje se lako i precizno primjenjuju. Iako postoji i praškasti vapneni materijali, većina maslinara se ipak opredjeljuje za granulirane materijale. Na tržištu postoji nekoliko komercijalnih proizvoda (Dobromir Wapno, Polcalc, Suplagran, Calciprill) dostupni u manjim pakiranjima od 20 ili 25 kg, dok za velike nasade postoje pakiranja u big-bag vrećama od 500 ili 600 kg.

Doze primjene ovise o pH vrijednosti tla ili preciznije, prema vrijednostima hidrolitičkog aciditeta tla. Prema pH vrijednosti tla, prosječno se primjenjuju sljedeće doze vapnenih granula:

Tablica 1. Doze primjene vapnenih granulata za različite pH vrijednosti tla

Primjenu vapnenih granula moguće je kombinirati zajedno s organskim gnojivima i mineralnim gnojivima koja ne sadrže fosfor. Ukoliko je zbog niskog sadržaja fosfora potrebna i primjena fosfornih gnojiva, utoliko se tada radi odvojena primjena, s minimalnim razmakom od 4-5 tjedana, kako ne bi došlo do nepoželjne reakcije kalcija i fosfora u tlu.

Korekcija pH vrijednosti na karbonatnim/vapnenim tlima

Osim problema kiselosti tla, pogotovo na stoljetnim poljoprivrednim položajima, postoji i problem uzgoja maslina na karbonatnim/vapnenim tlima. Mogućnost korekcije pH na takvim tlima, pogotovo u postojećim nasadima je vrlo mala, i uglavnom se svodi na primjenu sumpora (S). Za tu namjenu, mogu se koristiti dostupna gnojiva koja sadrže visoke količine elementarnog sumpora. Međutim, da bi takva gnojiva mogla zakiseliti tlo, potrebno je u tlu potaknuti procese mikrobiološke procese razgradnje elementarnog sumpora razgradnje sumpora.

Stoga se u praksi primjenjuju kombinirana gnojiva, koja uz sumpor sadrže i dodatnu količinu organske tvari. Takva kombinacija će potaknuti mikrobiološku aktivnost tla i pokrenuti razgradnju elementarnog sumpora i učinkovito zakiseliti tlo.

Izbor gnojiva za jesensko-zimsku gnojidbu maslina kao i način primjene, predstavlja vrlo važan tehnološki problem u gnojidbi maslina. Stoga maslinari tom problemu moraju pristupiti vrlo ozbiljno, kako bi pravim tehnološkim pristupom osigurali pravilnu gnojidbu i visoke prinose ploda u uzgoju masline.