Prema načinu razmnožavanja razlikujemo generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge imaju neujednačene genetske osobine jer su nastale oplodnjom, odnosno razvojem iz sjemenke. Nazivamo ih još i sjemenjaci. Vegetativne podloge se razmnožavaju nekim od vegetativnih načina razmnožavanja (nagrtanjem, formiranjem grebenica, ukorjenjivanjem reznica, mikropropagacijom) i imaju ujednačene genetske osobine kao šta su rast, rodnost i kakvoća plodova, te otpornosti prema raznim čimbenicima.

Poželjna svojstva podloga

Iako nema podloge koja bi zadovoljila sve zahtjeve koji se postavljaju da bi bila idealna, postoji dosta mogućnosti u danas korištenim podlogama kod voćnih vrsta.

Neka od bitnijih svojstava koje bi podloge trebale imati:

● podudarnost, odnosno kompatibilnost sa čim više sorata
● slabu, odnosno genetski induciranu bujnost
● rani ulazak u rod, dobru i redovitu rodnost
● dobro ukorjenjivanje
● lagano razmnožavanje
● što manje tjeranje izdanaka
● prilagodljivost na različite tipove tla
● prilagodljivost na klimatske uvjete
● otpornost na bolesti i štetnike u tlu
● što bolji utjecaj na kvalitetu, veličinu i boju ploda

Za jabuku se gotovo isključivo koriste vegetativne podloge prilikom cijepljenja sadnica. Jabuke cijepljene na sjemenjacima se mogu vidjeti samo na starim kućanstvima i pojedinim okućnicama kod hobi voćara. Uglavnom se kod nas koriste tzv. “M“ i “MM“ podloge. Selekciju vegetativnih podloga započeli su Wellington i Hatton početkom 20. stoljeća od klonskih podloga prikupljenih diljem Europe. Kasnije su te podloge označene kao M serija uz uporabu arapskih brojeva. Iz te skupine poznate su M 1, M 2, M 4, M 7, M 9, M 11, M 26 i M 27. Zajedničkim radom istraživača iz East Malling dobivene su podloge nazvane MM serija iz koje su najpoznatije podloge srednje bujnosti MM 106 i MM 111. Veće gospodarsko značenje za uzgoj u gustom sklopu imaju samo M 9 i M 26, a u specifičnim uvjetima uzgoja susreću se i podloge M 7, M 27 i MM 106.

Najpoznatije podloge slabobujnog rasta

M 9 je najpoznatija i najrasprostranjenija podloga slabobujnog rasta. Njezina vrijednost u sustavu uzgoja u gustom sklopu dokazana je brojnim pokusima provedenim u različitim zemljama. U današnje vrijeme podloga M 9 je zapravo standardna podloga za uzgoj jabuke u gustom sklopu. U proizvodnji je od 1917. godine.

Slabog je rasta, a na bujnost se može utjecati visinom cijepljenja (15-30 cm od tla). Rast na vrlo plodnim tlima je donekle prejak za sadnju u vrlo gustom sklopu, a pri ponovljenoj sadnji rast je nedostatan. Plitko prokorjenjuje i nedostatno učvršćuje voćke u tlu, te je za uzgoj potrebna armatura. Daje relativno mnogo izdanaka i zračnog korijenja.

Lagano se razmnožava klasičnim postupcima (nagrtanjem i grebenicama), a slabije reznicama uz primjenu auksina i bazalnog zagrijavanja. Ima dobru podudarnost (kompatibilnost) s većinom gospodarski važnih sorti. Na njoj cijepljene sorte razvijaju 3-4 puta manja stabla nego na sjemenjaku divlje jabuke (25-35% veličine sjemenjaka), rano ulaze u produktivnu dob ( nakon 2-3 godine), daju visoke prirode i visok speci fičan prirod. Razvija stabla visine 1,8 – 2,5 m. Plodovi sorti cijepljenih na M 9 nešto ranije dozrijevaju i bolje su obojeni. Koristi se uglavnom za vitki vretenasti grm, vretenasti grm, kordonac i sve oblike palmeta.

Podložna je napadu glodavaca, i dosta je osjetljiva na niske zimske temperature. Tijekom širenja podloga M 9 zarazila se vrlo opasnim virusima i mikoplazmama. U pojedinim matičnjacima primijećena je značajna nehomogenost glede rasta i ostalih bitnih osobina, stoga se u raznim centrima u Europi prišlo klonskoj selekciji i oslobađanju od virusa. Bezvirusni klonovi bujniji su za oko 10% od klasične podloge M 9. Pri klonskoj selekciji se vodilo računa i o rasadničarskim aspektima (lakoća razmnožavanja), posljedica čega su juvenilni (Fleuren 56, Pajam 2, Nic 19, Nic 16), prijelazni (T 337, Pajam 1, Nic 29, Burgmer 984, Lodder 1 ) i adultni klonovi (T 338, T 339, T 340, M 9 EMLA, Burgmer 528).

Dobra alternativa za podlogu M 9 je ruska podloga Bud.9, koja je prikladnija za hladniju klimu sjevernih krajeva. Odlikuje se nešto manjom bujnošću nego M 9 te većoj otpornosti na bakterijsku palež i zimsku hladnoću od M 9, a osjetljiva je na sušu. 

Podloge otporne na zimsku hladnoću

Podloge M 26 dobivena su križanjem podloga M 16 i M 9, a u proizvodnji je od 1959. godine. Osobine ove podloge dobro su proučene, opisane i vrijednovane u pokusima i u praksi. Spada u skupinu slabo bujnih podloga, pri čemu čini prijelaz između M 9 i M 7 (40-50% veličine sjemenjaka). Korijenov sustav je srednje razvijen i krhak, plitko prokorjenjuje, a voćke nešto bolje učvršćuje u tlu nego M 9. Na lakšim i slabo plodnijim tlima traži stalnu armaturu, dok je na plodnijim tlima nužna privremena armatura prvih 4-5 godina. Razvija relativno malo izdanaka. Prikladna je za uzgoj jabuke na lakšim pjeskovitim tlima na kojima M 9 ima preslab rast.

Ne podnosi teška i vlažna tla. Sorte je na ovu podlogu poželjno cijepiti na visini 25-30 cm od tla i u voćnjaku ih posaditi desetak cm dublje nego što su bile u rasadniku. Na taj način postiže se bolje ukrojenjivanje i smanjuje pojava izdanaka. Vrlo lako se vegetativno razmnožava nagrtanjem i grebenicama. Razvija stabla visine 2,2 – 3 m. Prikladna za vretenasti grm, vazu, palmete i veće kordonce. Ima dobru kompatibilnost s većinom gospodarski važnih sorti. Nedostatna kompatibilnost primijećena je sa sortom Granny Smith. Na njoj cijepljene sorte rano ulaze u produktivnu dob, daju visoke prirode i visoke specifične prirode.

Otporna je na bolest Phytophtora cactorum i prikladna za uzgoj na težim i vlažnim tlima. Srednje je otporna prema zimskim hladnoćama, tolerantna je na bakterijsku palež, otporna je na pepelnicu, a osjetljiva je na krvavu uš. Prikladna je za mnoge uzgojne oblike. 

Ova podloga je otpornija na niske zimske temperature od podloge M 9. Umjereno je osjetljiva na bolest Phytophtora cactorum, a vrlo osjetljiva na bakterijsku palež i krvavu uš (Eriosoma lanigerum), osjetljiva na virus koji prenose nematode. Podloga M 7 razvija srednje bujna stabla visine 2,2 – 3 m, no ipak manja nego MM 106 (55 – 65% veličine sjemenjaka). Sorte cijepljene na nju počinju roditi nakon 4-5 godina. Razvija dosta vodopija i velike je rodnosti šta pridonosi u konačnici razvoju mnogo manjih plodova ako se ne prorjeđuje, posebno na nekim sortama (Golden Delicious, Red Delicious).

Razvoj vodopija može se smanjiti dubljom sadnjom desetak cm i cijepljenjem 30 cm od tla. Uglavnom nije joj potrebna armatura, no budući da je na nekim sortama sklona izvaljivanju, preporučuje se prvih 4-5 godina privremena armatura. Koriste se bezvirusni klonovi poput M 7a i EMLA7.

Drugi dio članka možete pročitati OVDJE

Prethodni članakSlatka krema s malinama
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.