Tijekom posljednjih tridesetak proteklih godina, svjedoci smo klimatskih promjena koje su (zahvaljujući ljudskoj aktivnost) doprinijele postepenom zagrijavanju planeta. Što se tiče našeg proizvodnog klimata, gledano sa hortikulturne (voćarsko-vinogradarske) proizvodnje, klimatske promjene rezultirale su kasnijim ulaskom u period mirovanja, sve blažim i sve toplijim zimama, te ranijem kretanju vegetacije. Isto tako i neke vrste iz toplijih klimata počele su se sve više saditi u sjevernijim krajevima, (badem u Međimurju) pošto hladnih i dugih zima više zapravo i nema.

Fenofaza ulaska u period mirovanja (nakon berbe) važna je za pripremu voćke da što lakše uđe u hladnije vremenske uvjete tijekom zimskih mjeseci. Temperatura ima najveći utjecaj na ulazak u period mirovanja i prestanak perioda mirovanja. Utjecaj također imaju i duljina dana, količina vode u tlu i biljci, temperatura tla, te koncentracija hormona rasta u vršnim pupovima. Period mirovanja voćke možemo podijeliti u tri faze:

  • Jesensko mirovanje (kraj vegetacije, prestanak rasta, opadanje lišća)
  • Zimsko mirovanje (pravo mirovanje kad se skupljaju inaktivne temperature)
  • Ekološko mirovanje (mirovanje nakon skupljenih inaktivnih temperatura i čekanje sume pozitivnih)

Vrijeme kretanja pupova ovisi o dvjema različitim skupljenim zbrojevima temperatura:

Akumulacija potrebnog zbroja, sume niskih (inaktivnih) temperatura. (niske temperature potrebne su za razvoj osnove funkcionalnog cvjetnog pupa)

Akumulacija zbroja, sume toplih (aktivnih) temperatura. (kada pupovi mogu krenuti u završne faze formiranja organa cvijeta, cvjetanje i listanje)

Da bi voćka u proljeće mogla neometano krenuti u vegetaciju i funkcionalnu cvatnju, ona sve tri faze mirovanja mora proći bez problema. Međutim, klimatskim promjenama i zagrijevanjem planeta dolazimo do nekih novih problema:

  1.  Vegetacija nakon berbe traje dulje nego je to bilo pred 30-40 godina.
  2.  Sve je manje hladnih zima i sve se teže skupljaju sume inaktivnih temperatura potrebne za pravilnu funkcionalnu diferencijaciju cvjetnih pupova. (cvjetni pup sa razvijenim funkcionalnim prašnicima i plodnicama).
  3.  Tijekom zime dolazi do povremenih zatopljivanja te mogućeg kolanja sokova, što se nepovoljno odražava u slučaju da se nakon istog pojave vrlo niske temperature. Temperature iznad 8°C tijekom zime mogu poništi skupljanje sume inaktivnih temperatura.
  4.  Sve je češće prerano skupljanje sume toplih temperatura, što izaziva ranije kretanje vegetacije (i do 15 dana), a time i veće mogućnosti za stradavanje od kasnih proljetnih mrazeva.

Jabuka je voćna vrsta koje potječe iz sjevernijih klimata. Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na temperaturama ispod nule (0, -5, -10°C). Neke metode uzimaju prag od 0°C, druge 8°C. Broj potrebnih sati hlađenja ispod nule kreće se od 400-1000 sati, ovisno o sorti. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stablo jabuke ne može stvoriti funkcionalne cvjetne pupove. Srednja vrijednost od oko 500 sati inaktivnih temperatura može se predočiti kao potreba za četrdesetak dana tijekom zime na temperaturi oko nule, ili desetak dana sa temperaturom oko -5°C. Pred tridesetak godina ovo uopće nije bio problem, no rezultati klimatskih mjerenja pokazuju da svake godine uzastopno zapravo imamo ponovno najtopliji ikad zabilježen listopad, najtopliji studeni, najtopliji prosinac…

Pred 20-30 godina imali smo oko 10 dana tijekom zime sa minimalnim temperaturama ispod -10°C, te oko 15 dana sa temperaturama 0°C do -10°C. U nekoliko posljednjih godina tijekom zime gotovo da i nema dana sa temperaturom nižom od -10°C.

Dana nižih od :siječanjveljačaožujak….studeniprosinac
Nižih od -10°C4               2             0        …       …                0                  0
Od -10°C do 0°C9               4             1         …       …                0                 0                 
Tablica: Prosječni broj hladnih dana od 1950. – 2019. (izvor DHMZ)

Na primjer, sorti jabuke McIntosh treba 900 sati inaktivnih temperatura. Fuji, Gala, trebaju najmanje 600 sati inaktivnih temperatura. Pink Lady oko 500-600 sati. Većina križanaca Delicious-sorata zahtijevaju 350-400 sati. Granny Smith treba samo 400 sati, pa je time i prikladnija je za područja s umjerenijim vremenskim uvjetima. Najmanju sumu potrebnih inaktivnih temperatura utvrđeno je za sortu Dorsett Golden, čak i manje od 100 sati, te sorta Anna, oko 200 sati. (podaciAmmy Grant – Apple Chilling Info: How Many Chill Hours Do Apples Need -27.07.20.)

Po drugim načinima izračuna po kojima se aktivna temperatura uzima 8°C, jabuka treba nakupiti približno 1000 sati temperatura nižih od 8 °C, ali viših od 0°C, kako bi zadovoljila svoje zahtjeve zimskog mirovanja. Također, određena ispitivanja pokazuju da temperature iznad 12 o C tijekom zime rezultiraju gubitkom nekih akumuliranih sati, što se sve češće dešava uslijed klimatskih promjena.

Ispitivanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, držanjem voćaka u staklenicima tijekom jeseni i zime na +8°C, rezultirala su s gotovo 90% nefunkcionalnih cvjetova koji nisu mogli donijeti plod. Neka istraživanja pokazala su da visoke temperature (30oC ili više) u lipnju i srpnju tijekom stvaranja začetaka cvijeta imaju štetan učinak na cvatnju u sljedećoj sezoni, kao i temperature preko 26oC u kolovozu tijekom razvoja cvijeta.

Porijeklo sorte jabuke također ima utjecaj na potrebnu sumu temperatura. Određen broj sorata jabuke selekcioniran je u hladnijim klimatskim zonama. Sorte iz umjerenih ili hladnijih područja imaju veće potrebe za skupljanjem niskih temperatura u periodu zimskog mirovanja i kada dođu u uvjete gdje ne mogu skupiti dovoljnu sumu niskih temperatura, pojavljuju se problemi. Stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Isto tako ne postoji dovoljno krenulih lisnih pupova koji bi osigurali potrebnu lisnu površinu za proizvodnju kvalitetnih i krupnih plodova.

Nedavno je otkriveno da lisni pupovi zahtijevaju čak i veću sumu inaktivnih temperatura od cvjetnih pupova, (što se godinama smatralo nebitnim) pa je u ubuduće u voćnjacima slabije bujnosti moguće očekivati i nedovoljno razvijenu lisnu površinu, koja je osnova za nakupljanje hranjiva, ugljikohidrata, šećera u plodovima, rezervi u korijenu itd.

Rano skupljanje pozitivnih temperatura povlači i raniju cvatnju pa je voćka u toj fenofazi više izložena proljetnim mrazovima. Tako od rezistentnih sorata jabuke Topaz cvate najranije, dok Rewena cvate najkasnije. Odabirom kasno cvatućih sorata možemo djelomično utjecati na produktivnost. (Gala, Evolution, Pinova, Honeycrisp, Queen Cox, Rewena…) Problem sa ranijom cvatnjom moguće je djelomično riješiti sa korištenjem sredstava ojačivača koji kratkoročno zaštićuju cvatnju (Antifrost Protector – Thiofera -Thiobacillus Thioxidans & Thiobacillus Ferroxidans.).

Ranija cvatnja povlači i mogućnost češćih nižih temperatura onih dana kada jabuka cvate. Poznato je da bumbari kao oprašivači lete na temperaturama već od 5 -10°C, solitarne pčele na temperaturama od 10-15°C, dok su medonosne pčele uglavnom aktivne tek na temperaturama iznad 15°C. Znači li to da moramo veću pažnju posvetiti uzgoju solitarnih pčela u vlastitim nasadima, jer nam jabuka ranije cvate? Tim više što je njihov radijus leta svega 200 – 300 m.

U izbušene rupe u staroj drvenoj gredi naselile su se solitarne pčele. (Međimurje)

Starinske, udomaćene vrste i sorte uzgajane u toplijim klimatima, kroz godine su bile selekcionirane i oplemenjivane na niže potrebe (manju sumu) za inaktivnim temperaturama i nisu pokazivale, ili pokazuju tek manje negativne efekte uslijed zatopljenja klime, tijekom perioda mirovanja. Sa druge strane, novije vrste i sorte sjevernih klimata, gdje možemo svrstati i jabuku, našle su se zatopljenjem u nepovoljnom položaju za stjecanje dovoljne sume inaktivnih temperatura. Ovo se naročito događa kada ljetnim rezom izazovemo retorvegetaciju, nakon čega slijedi topla zima.

Istraživanjima je također utvrđeno da postrani pupovi na jednogodišnjim mladicama zahtijevaju veću količinu sume inaktivnih temperatura u odnosu na terminalne, vršne pupove. Ovo je posve nova spoznaja o kojoj se do sad nije vodilo računa. Radi se dakle o pupovima od kojih se očekuje klasično dvogodišnje rodno drvo. Jabuka je ionako akrotona vrsta sa apikalnom dominacijom u vršnim pupovima. U nasadima jabuka i krušaka, povijanje postranih izboja u horizontalni položaj, odnosno očuvanje zdravog terminalnog pupa od pepelnice jednogodišnjih mladica koji cvatnjom povijaju jednogodišnju granu ima pozitivan učinak ujednačavanja apikalne dominacije u pupovima, te doprinosi ujednačenoj cvatnji, smanjenju bujnosti, pravilnom razvoju većeg broja cvjetnih pupova.

Uz to što smo svjedoci sve ranijem početku vegetacije opažamo i produženja vegetacije, naročito na sorti Idared. Nije rijedak slučaj da se u prebujnim nasadima Idareda lišće zadrži do kraja mjeseca Prosinca. Pred tridesetak godina pod kraj berbe Idareda znalo se dogoditi da padne i snijeg (Gornje Međimurje). Produženje vegetacije znači i da se sa rezidbom započinje sve kasnije. Javlja sve veći broj vršnih cvjetnih pupova koji kreću u toploj jeseni, naročito nakon jačih ljetnih rezidbi (retrovegetacija), što nikako nije poželjno. U rujnu 2020. bile su temperature i do 28°C. Kada bi se bi se trend povećanja temperatura nakon berbe i dalje nastavio, dolazimo i do problema pravovremene primjene ureje za defolijaciju i moguće retovegetacije u bujnim voćnjacima.

Sa druge strane, produljeni periodi toplog vremena u jesen omogućuju i sadnju te uzgoj sorata najkasnijeg termina sazrijevanja kao što su Granny Smith i sve popularnija Pink Lady (Cripps Pink). Berba joj dolazi tek prvih dana studenog. Po svojim organoleptičnim kvalitetama probija se sve većom brzinom na svjetsko tržište. Ima dugački vijek čuvanja u skladištu, hladnjači i ne pokazuje znakove jačih fizioloških oštećenja kod normalnog čuvanja. Uzgojem ove sorte produžujemo si period berbe u voćnjaku, te izbjegavamo gužve u obavljanju poslova u voćnjaku.

Temperatura ima vrlo važan utjecaj na boju jabuke. Crvena boja na plodovima jabuka pojačava se na nižim temperaturama i hladnim noćima. Gotovo da nema proizvodnje tvari zaduženih za boju (antocijana), čim su srednje noćne temperature veće od 21 ºC. Mnogo crvenih klonova, imaju najljepšu boju kada su noćne temperature oko 11 ºC. Korisni efekti ostvareni uslijed niskih noćnih temperatura (boja i nakupljanje šećera) mogu biti poništeni jakim disanjem i izlaganjem dnevnim temperaturama većim od 30 ºC. Kod visokih temperatura i jakog zračenja sunca moguće su i štete od sunčevih zraka na plodovima. Iste su svake godine sve veće u voćnjacima bez zaštitne mreže. Na većim se temperaturama razgrađuju i kiseline pa time dolazi do poremećaja aromatskog sastava poda. Možda je vrijeme da razmislimo o klonovima sorata jabuke sa prirodno pojačanom bojom pokožice (Gala Dark Baron, Gala Devil, Gala Brookfield Baigent, Red Fuji, Marir Red, Redfield, Red Jonaprinc, King Roat Red Delicious, itd.).

King Rot Delicious (http://www.hafner.bz.it/en/product-range-2/red-delicious-king-roat)

Gala Devil, Međimurje.

Kad su niske noćne temperature, gubitak šećera u pokožici ploda disanjem je mali pa ostaje više ugljikohidrata za sintezu antocijana. Tako za ne prevrućih, sunčanih dana, a hladnih noći ostaje povoljniji omjer stvaranja i potrošnje uglikohidrata, pa više šećera ostaje u plodovima (glukoza i naročito fruktoza). Kod ranih sorata jabuke, koje dozrijevaju i beru se u vrijeme ljetnih vrućina, osobito kada su tople noći može se očekivati i problem sa količinom šećera u plodovima. Sustavi sa orošavanjem protiv mraza, tijekom noći mogu nešto pomoći (u ovom slučaju pospješuju hlađenje plodova i listova). Kalij je jedan od najvažnijih hranjivih elemenata u transformacijama stvorenih produkata fotosinteze u šećere u plodovima. Stoga će možda biti potrebno sve više obraćati pažnju na taj hranjivi elemenat i folijarno ga nadopunjavati. Kod toga paziti na njegove antagonizme sa Mg i Ca. Sa druge strane, postoji mogućnost da će ubuduće sorte kasnog dozrijevanja biti sve kvalitetnije jer će im i period nakupljanja šećera moći biti duži.

Izmrzle plodnice na sorti jonagold u 2020. godini. (foto: M. Pongrac)

Kao posljedica povećanja proljetnih temperatura, posljednjih trideset do četrdeset godina u Europi jabuka cvate sve ranije, prosječno 2-3 dana ranije po desetljeću. Analizirajući je li ovaj napredak prouzročio povećanje proljetnog rizika od mraza u posljednjim desetljećima, studija iz Švicarske izvijestila je o takvom povećanju samo za jabuke koje rastu na višim nadmorskim visinama dok je za niže regije u Švicarskoj i ostale regije u Njemačkoj začudo rizik ostao gotovo isti. Za sjevernu Italiju primijećen je blagi pad rizika od mraza. Za Hrvatsku, osobito njezin sjeverni dio se slično ne bi moglo reći, pošto u nekoliko posljednjih godina imamo vrlo česte mrazove.

Ispod sloja leda cvijet teže izmrzne.

Da bi se zaštitili od posljedica ranog kretanja i sve većih mogućnosti za štete od mrazova, prskanje za zaštitu od smrzavanja, orošavanjem, trenutno se smatra najučinkovitijom mjerom. Sistemom antifrost kišenja voćnjaci se prskaju vodom obavezno prije nego što temperatura dosegne 0 ° C, štiteći sorte do kojih –6 ° C. Loša strana ove metode je velika potrošnja vode.

Zaštita kišenjem u dolini Wintschgau.

Učinak isparavanja – hlađenja kišenjem čak i kad nema mrazova može se koristiti za odgodu cvjetanja stabala jabuka u proljeće, ali nije poželjno da pupovi sadrže previše vode. Istraživanje provedeno u East Mallingu 1970-ih pokazalo je da bi se korištenjem orošavanja cvjetanje Coxovog Orange Pippina moglo odgoditi i do 14 dana.

Druga mogućnost je primjena uređaja za zagrijavanje zraka sa jakim ventilatorom. „Frostbuster“ je priključni stroj koji se najčešće koristi u zaštiti voćnjaka od pojave mraza.  Ventilator uzima zagrijani zrak od plamenika i raspuhuje ga lijevo i desno uz tlo u nasadu.

Ukupni godišnji trošak svake mjere prilagodbe obrane od mraza ovisi o obrađivanoj površini koju bi trebao zaštititi, broju mrazova u godini i omjeru između fiksnih i promjenjivih troškova. Potrebno je izračunati trošak nabavke zaštitne metode (orošavanje, ili frostbuster) te ga ukalkulirati u godišnju amortizaciju nasada, te trošak potrošnje vode ili plina računajući broj mogućih godina sa mrazovima i isto ukalkulirati u cijenu jabuke. Drugi vid je kalkulacija sa osiguranjem od mraza, no potrebno je znati da osiguravajuće kuće također sve više uviđaju klimatske promjene i dižu premije osiguranja kako bi sebe zaštitile. Poželjno je izraditi i probne kalkulacije omjera amortizacije odabranog načina obrane od mraza sa dugogodišnjim premijama koje moramo plaćati.

Najbolja bi bila obnova i podizanje voćnjaka na sigurnim položajima, u briježnim krajevima gdje postoje zračne drenaže za jezera hladnog zraka ispod razine podignutih voćnjaka.

Dosadašnja saznanja iz prakse svakako nam mogu biti orijentiri te je potrebno istraživati klimu i sve promjene vezane uz nju, kako bi na vrijeme mogli reagirati i prilagoditi se mogućim novim okolnostima, bez negativnih posljedica na proizvodnju. 

 Zato, ne zaboravimo da se nalazimo (Hrvatska) u relativno najjužnijoj zoni proizvodnje jabuke u EU, te da ćemo najvjerojatnije među prvima naići na probleme.

IZVOR: Adrian Horvat, dipl. ing. agr. (https://www.savjetodavna.hr/)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMinistrica uručila ugovore vrijedne 23 milijuna kuna u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
Sljedeći članakDrvoprerađivačima u Glini dodijeljeno 1,4 milijuna kuna za sanaciju šteta od potresa
Avatar
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.