Kineski dud je listopadni grm ili nisko stablo koje može narasti do 7m. Lista i cvate u kasno proljeće, nakon jabuka. Postoje muške i ženske biljke, pa su za stvaranje plodova potrebna oba spola. Cvjetovi kineskog duda se pojavljuju u lipnju i zelene su boje i veličine graška,a muški cvjetovi postaju žuti nakon što pelud sazrije. Biljka se oprašuje putem vjetra. Plodovi su okruglasti, veličine 2-5cm, crvene boje sa 3-6 malih sjemenki, sazrijevaju u jesen, dok u toplijim krajevima i kasnije. Plodovi kada su potpuno zreli, jako su ukusni.

U hladnijim krajevima gdje listovi ranije otpadaju, plodovi kineskog duda ostaju na stablu i izgledaju atraktivno, pa ponekad su čak i pod snijegom. Kineski dud je otporan na niske temperature (-20oC). U toplijim krajevima, biljka je zimzelena.

Uzgoj

""

Biljke se sade na sunčanim položajima s razmakom 3x4m. U nasadu, zastupljenost muških i ženskih biljaka bi trebala biti otprilike 25% muških i 75% ženskih. Po izboru tla kineski dud nije zahtjevan, ali preferira topla, dobro drenirana tla. Donekle je otporna na sušu, ali u vrijeme vegetacije u nedostatku vode, potrebno je natapati. U slučaju dužeg razdoblja suše dolazi do defolijacije tj. otpadanja listova i opadanja nezrelih plodova. Jedanput godišnje je potrebno gnojiti kineski dud NPK gnojivom 10:10:10 u kasno proljeće. Stabla se orezuju na željeni oblik, a grane koje su se formirale prošle sezone, trebaju se skratiti do polovice. Biljke cijepljene na podlogu maklure (Maclura pomifera) su bujnije i uspravnog rasta.

Ljekovita svojstva kineskog duda

Pomlađuje organizam, tjera parazite, regulira razinu šećera u krvi, smanjuje rizik od degenerativnih bolesti, jača bubrege, čisti jetru, pomaže kod zatvora, poboljšava krvnu sliku, ublažava simptome gripe i prehlade, pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama, sprječava nastanak sijedih vlasi, ubrzava zarastanje rana, koristi se protiv visokog tlaka.

Kineski dud se može uzgojiti iz sjemena, ali takve biljke mogu davati plodove tek za 8 do 10 godina. Najbolji način uzgoja je putem reznica koje se uzimaju sredinom ljeta. Ukorijenjuju su pomoću hormona za ukorijenjivanje. Biljka nema zabilježenih bolesti, niti štetnika. Odraslo stablo može dati urod i do 180 kg plodova. Plodovi se beru kada su potpuno zreli i tada su najukusniji.

Superhrana- kineski dud

Stručnjaci tvrde da kineski dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti. U narodnoj medicini koristi se protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice, te kod ugriza insekata. Njegov sok dobar je za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje, te za ispiranje kod upala grla i usta. Čaj od lista kineskog duda pomaže kod dijabetesa.

Kineski drijen (Cornus kousa)

Kineski drijen je listopadni grm ili stablo koje može narasti 6-10 m s jestivim crvenkastim i okruglastim plodovima koji dozrijevaju početkom jeseni. Kineski drijen je najbolje saditi u proljeće nego u jesen. Voli bogata tla i tla sa dovoljno vlage, sunčane pozicije ili djelomičnu sjenu. Kineski drijen je biljka osjetljiva na sušu, stoga je potrebno održavati tlo vlažnim u ljetnim mjesecima u slučaju suše. Otporan je na niske temperature (do -25oC).

Kineski drijen se može uzgojiti iz sjemena, ali takve biljke mogu davati plodove tek za 5 i više godina. Najbolji način uzgoja kineskog drijena je putem cijepljenih sadnica. Neki varijeteti su otporni na bolest antraknozu koja se često javlja na Cornus vrstama. Plodovi kineskog drijena koriste se u liječenju groznice, želučanih i crijevnih tegoba (kao što su čirevi, proljevi), te kardiovaskularnih bolesti.

""

Za više informacija nazvati:

tel: + 385 1 33 12 582
fax: + 385 1 33 90 293
GSM: +385 99 33 12 582
e-mail: sulog@zg-t-com.hr
www.exotic-king.com
Prethodni članakMogu li zapušteno zemljište prbaciti na svoje vlasništvo?
Sljedeći članakRastava i tužba za uzdržavanje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.