U tijeku je berba jabuka u hrvatskim voćnjacima, a Hrvatska voćarska zajednica uputila je čestitku svim proizvođačima i potrošačima povodom 20. listopada – Svjetskog dana jabuka.

Jabuka je najbolje rješenje za zdravu užinu zbog brojnih zdravstvenih koristi, a samo dvije jabuke dnevno dovoljne su za smanjenje rizika od dijabetesa, pri čemu pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti i utječe na reguliranje tlaka. Svakodnevno konzumiranje jabuka smanjuje mogućnost moždanog udara za čak 50 posto, a jabuka pozitivno utječe na zdravlje mozga. U njoj se krije i serotonin, zbog čega je za podizanje raspoloženja bolja i od kockice čokolade. Jabuke su bogate antioksidansima koji imaju antivirusna, antikancerogena i antidepresivna svojstva. Koristan je i podatak da jedna jabuka u sebi sadrži 40 mg vitamina C. U jabuci se nalazi cijela lepeza nutrijenata koji za cilj imaju jačanje imuniteta, a zahvaljujući velikom broju vlakana i niskom glikemijskom indeksu, idealna su hrana i dopuna svakoj dijeti.

S 14 kilograma godišnje potrošnje Hrvati su u prosjeku EU, ali gotovo upola manje od Slovenaca koji jedu čak 27 kg po glavi stanovnika.

Pozivamo potrošače da pri odabiru voća biraju hrvatsku jabuku na policama trgovina, štandovima tržnica, na kućnom pragu kod proizvođača i gdje god su im dostupne. Tako se potiče domaća proizvodnja i poljoprivreda. Kupnjom domaće jabuke potičemo hrvatsku proizvodnju voća i branimo prehrambenu suverenost, glavna je poruka Hrvatske voćarske zajednice povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana jabuka.

Konzumacijom domaćih, kvalitetnih jabuka izravno djelujemo na svoje fizičko i psihičko zdravlje. Jedite jabuke i uživajte u okusu koji doprinosi boljem raspoloženju, boljem izgledu. Osim konzumacije svježih jabuka, koje je najbolje jesti s dobro opranom korom, jabuke se koriste u brojnim receptima za pite, štrudle, torte, muffine, džem, salate, zobene pahuljice ili smoothie. Ali i pripremu sokova, octa te raznih alkoholnih pića u kojima je jabuka odlična podloga za sve druge dodatke. Jabuke se smatraju najzdravijim voćem na svijetu, pa ne čudi da ponosno nosi naziv – Kraljica voća, naglasio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Dodao je da u Europi, pa tako i u Hrvatskoj primjetan trend pada potrošnje što je logično, ako se uzme u obzir veliki broj novih voćnih vrsta na policama trgovina. Naime, razno bobičasto i drugo egzotično voće danas je više nego ikada dostupno na tržištu kroz cijelu godinu. Potrošnja jabuke u Hrvatskoj je po glavi stanovnika na nešto višoj razini od svjetskog prosjeka, ali je znatno niža od razvijenih zemalja, s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih.

Unatoč padu potrošnje, postoji veliki prostor za budući rast domaće proizvodnje, jer sadašnjom proizvodnjom ne zadovoljavamo svoje potrebe, a ogroman je prostor i za izvoz, izjavio je Markota.

Proizvodnja jabuka u Hrvatskoj

U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je registrirano 18.000

proizvođača jabuka koji proizvode na površini od oko 6.000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem. Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupnog proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je više od 15 godina, dok je tehnološki vijek modernih voćnjaka oko 25 godina.

Najviše, oko 25 posto nasada jabuka su površine do pola hektara ( ukupno 17.000 proizvođača). Od pola do deset hektara površine pod jabukama ima oko 1.200 voćara i pokrivaju ukupnu površinu 2.400 hektara ili 45 posto. Trećinu ili oko 1.500 hektara obrađuje samo 50 voćara s površinama većim od 10 hektara jabuke.

U Hrvatskoj se najviše traže jabuke Golden Delicius, Gala i Idared, a u posljednjih nekoliko godina sve su popularnije sorte Fuji, Granny Smith i Pink Lady.

Ekološka proizvodnja jabuka u Hrvatskoj zabilježena je u količini od tek 200 tona.

Hrvatska nešto jabuka izvozi, ali se uglavnom radi o izvozu tzv. industrijske jabuke koja nije za trgovačke lance, nego za prerađivačku industriju i prosječno se izvozi oko 10-tak tisuća tona. Tijekom 2022 godine u kategoriji jabuke, kruške i dinje uvezeno je oko 28 tisuća tona voća, u vrijednosti većoj od 17 milijuna eura, a izvoz je bio manji od 25 tisuća tona u vrijednosti oko 11,5 milijuna eura. Najviše jabuke na hrvatsko tržište dolazi iz Poljske i to po damping cijenama, vrlo često u najosjetljivije vrijeme za hrvatske voćare, jer čiste se njihova skladišta sa starom jabukom kad je kod nas berba.

Nažalost, iz godine u godinu sve je manje proizvođača jabuka. U proteklih desetak godina Hrvatska godišnje proizvode od 50.000 do 100.000 tona jabuka. Zadnjih godina je to oko 60.000 tona što uglavnom zadovoljava domaće potrebe za jabukom kroz godinu, dok je nešto jabuke išlo i u izvoz, zaključuje Branimir Markota.

Izvor: Hrvatska voćarska zajednica

Prethodni članakCvjetajuća dunja s Dalekog istoka
Sljedeći članakAtraktivna kremšnita
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.