Ova sorta, zbog obilne cvatnje svakog mjeseca i obilja plodova, zaslu┼żuje mjesto u na┼íem vrtu, oku─çnici. No, ako za njezin uzgoj nema temperaturnih uvjeta, u loncu ili sanduku u verandama ili u ku─çnim prostorijama. Zanimljivost i ljepota ovog limuna je ┼íto istovremeno na sebi ima bjelkastoru┼żi─Źaste cvjetove, zelene plodove i ┼żute zrele plodove i to u vrijeme kad ostali limuni imaju samo zelene listove.


Limun mjese─Źar je zimzeleni agrum porijeklom iz Kine i Indije, a najvi┼íe se uzgaja u sredi┼ínjoj i ju┼żnoj Americi, Turskoj, u SAD, te u nekim zemljama Sredozemlja. Kao i ostalim sortama limuna, odgovara mu umjereno topla i suptropska klima. Osjetljiv je na niske temperature, odmah iza limete i ─Źetruna. Ne ga trebalo uzgajati na otvorenom u podru─Źjima naglih padova temperature. Osim ljepote i ukrasa, plodovi su bogati izvor vitamina C, koji ima nenadoknadivu vrijednost za ljudsko zdravlje. U 100 g svje┼żeg ─Źistog soka ima 44 mg vitamina C.

Uvjeti uzgoja na otvorenom

Temperatura

Temperatura je najbitniji faktor i ona je, uglavnom, ta koja odre─Ĺuje da li ─çe ovaj limun u potpunosti opravdati svoj naziv. Tako primjerice, visoke ljetne temperature od 30 – 38┬░C zaustavljaju rast vegetativnih i reprodukcijskih organa, uzrokuju opadanje cvjetnih pupova, cvjetova i plodova. Sli─Źan u─Źinak imaju i ni┼że temperature, pa tako temperatura od 5┬░C tako─Ĺer zaustavlja rast i stablo ulazi u fazu mirovanja. Optimalna temperatura rasta se kre─çe od 17 – 18 ┬░C, a plodovi se najbolje razvijaju na temperaturi od 20 – 22┬░C.

Za limun su opasne temperature od ÔÇô 5┬░C, ako je cijepljen na podlogu gorke naran─Źe, a ako je cijepljen na podlogu Poncirus trifoliata, kriti─Źna temperatura je -6,5┬░. Stoga je potrebno u jesen za┼ítititi stabla omotavanjem PVC mre┼żom, a manja stabla agrotekstilom.

Sadnja limuna

Limun se sadi u prolje─çe, a razmak sadnje ovisi o bujnosti podloge. U slu─Źaju da je podloga Poncirus trifoliata, razmak je 5 x 5-6 m, a na gorkoj naran─Źi je 4-5 x 4-5m. Rezidbom se uklanjaju vodopije, predugi izboji se skra─çuju i prorje─Ĺuju radi prozra─Źivanja kro┼ínje, a tako─Ĺer se uklanjaju slabe i suhe gran─Źice, dok izboje treba uvijek rezati iznad lista.

Gnojenje limuna

U jesen se dodaju slo┼żena mineralna gnojiva s najmanje du┼íika. Zreli stajski gnoj se dodaje svake tri godine, tako─Ĺer u jesen. U prolje─çe se gnoji du┼íi─Źnim gnojivima u dva obroka, jedan obrok prije cvatnje, a drugi nakon zametanja plodova.

Mjese─Źar voli osun─Źane polo┼żaje za┼íti─çene od vjetra. U na┼íim klimatskim uvjetima ovaj limun, kao i ostali limuni, mogu se uzgajati uz priobalje i na otocima ju┼żne Dalmacije. Odgovara mu duboko, dobro propusno tlo, bogato organskom materijom. Dobro podnosi umjereno vapnenasto tlo, osobito ako je cijepljen na podlogu gorke naran─Źe.

Kontrolirani uvjeti uzgoja

Uzgoj u loncima je sigurniji na─Źin uzgoja ovog limuna, jer se odvija u kontroliranim uvjetima. Kupljenu sadnicu u prolje─çe presadimo u ne┼íto ve─çi lonac koji je najmanje 40 cm dubok, u supstrat koji se sastoji od 50 % humusa, 30 % plodne vrtne zemlje, 10 % sitnog pijeska i 10 % zrelog stajnjaka. Za one kojima je komplicirano napraviti ovaj supstrat, rje┼íenje je kupnja gotove mje┼íavine za sadnju agruma.

Sadnja u loncu

Sadnja po─Źinje stavljanjem sloja ┼íljunka ili glinenih kuglica na dno lonca radi drena┼że. Sadnica se s cijelim blokom zemlje posadi na istu visinu kao ┼íto je bila u vre─çici. Nakon laganog zbijanja supstrata, obilno se zalije vodom. Zalijevanje vodom se obavlja cijelu godinu, osobito ljeti (2-3 puta tjedno). Zimi se obavlja otprilike svakih petnaest dana i to vodom ─Źija temperatura ne bi trebala biti ni┼ża od 20┬░C. Pretjerano zalijevanje je ┼íkodljivo, jer voda istiskuje zrak, pa mo┼że izazvati gu┼íenje korijena.

Uvjeti uzgoja u loncu

Prostorija u kojoj se zimi ─Źuvaju limuni bi trebala imati najmanje 60-80 % relativne vlage u zraku. Lonce treba smjestiti kraj prozora radi potrebne svjetlosti, a dalje od pe─çi i radijatora Po┼żeljno je ─Źe┼í─çe prskanje li┼í─ça vodom. Limuni u loncima gnoje se specijalnim gnojivima za agrume u razdoblju od svibnja do rujna. Budu─çi s vremenom lonci postaju premaleni, a supstrat istro┼íen za daljnji razvoj korijena, limuni se presa─Ĺuje u nove lonce za broj ve─çe i istog oblika.

Presa─Ĺivanje limuna

Presa─Ĺivanje se obavlja svake 2 do 3 godine. Postoji vi┼íe uzgojnih oblika kro┼ínje od kojih navodimo jedan, u praksi najuobi─Źajeniji. Mlada sadnica se re┼że na 4 do 5 pupova iznad visine debla koja iznosi oko 30 cm. Iz ovih pupova se razviju novi izboji koji te┼że uspravnom rastu, pa se, kad odrvene, prikra─çuju na duljinu od 25-35 cm. Iz pupova prikra─çenih gran─Źica prvog reda razviju se novi izboji drugog reda. Kad odrvene, re┼żu se na duljinu od 25 – 35 cm iz kojih nastaju izboji tre─çeg reda. Dobivanjem grana ─Źetvrtog reda, formiranje kro┼ínje je zavr┼íeno. Nakon toga se rezidba svodi na uklanjanje vodopija, suhih gran─Źica i grana koje se isprepli─çu.

Bolesti i štetnici

Od ┼ítetnika, limune u loncima napadaju lisne u┼íi, ┼ítitaste u┼íi, te grinje, crveni pauk i grinja koja izaziva deformaciju plodova. Kao posljedica napada lisnih i ┼ítitastih u┼íiju mo┼że se dogoditi napad gljive ─Źa─Ĺavice. Da bi se sprije─Źila zaraza nekim opasnim virusnim bolestima, preporu─Źljivo je alat (┼íkare i vo─çnu pilu) dezinficirati natrijevim hipokloritom koji se mo┼że kupiti pod trgova─Źkim imenom varikina.

Prethodni ─Źlanak┼átapi─çi od oraha
Sljede─çi ─ŹlanakObiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nove isplate iz Mjere 4
Zorica Velagi─ç, dipl. ing. agr.
Ro─Ĺena u ┼Żuljani, op─çu gimnaziju zavr┼íava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u podru─Źju virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor. Ro─Ĺena u ┼Żuljani (poluotok Pelješac) 1941. godine. Op─çu gimnaziju završila u Dubrovniku, te Poljoprivredni fakultet, vo─çarsko-vinogradarskog smjera u Sarajevu. Rade─çi petnaest godina u kombinatu „Neretva“ u Opuzenu, stekla je dragocjeno iskustvo u ispitivanju sorata raznih vo─çnih vrsta, posebice agruma. U navedenom periodu odradila i specijalizaciju u Francuskoj (Bordeaux i Korzika) iz podru─Źja virusnih bolesti raznih vo─çnih vrsta, posebice agruma. Nakon usavršavanja radila na testiranju vo─çnih vrsta na virusne bolesti. Iz obiteljskih razloga napušta kombinat „Neretvu“ i do umirovljenja radi kao poljoprivredni inspektor, kasnije kao gospodarski inspektor u Dubrovniku.