Maslina je tipična kultura Mediterana i njezin je areal uzgoja vezan u glavnini za ovo područje. Poznata je uzrečica: “Mediteran prestaje tamo gdje maslina posustaje.” Njezin uzgoj datira oko 6.000 godina u prošlost, a za stanovnike Mediterana maslinovo ulje oduvijek je predstavljalo glavni izvor masti u prehrani i vrlo vrijedan izvozni proizvod koji se poistovjećuje s njihovom kulturom.
Uzgoj maslina
Povijesno gledajući, maslina je stoljećima bila praktički glavna i nezamjenjiva kultura u našim krajevima. Plod masline se, zbog niske razine šećera, a visoke količine ulja, ne konzumira u svježem stanju, već se koristi kao sirovina za proizvodnju djevičanskog maslinova ulja (DMU) ili za proizvodnju stolnih maslina. Maslinovo ulje predstavlja svježe cijeđeni sok iz ploda koji se dobiva jednostavnim mehaničkim postupcima mljevenja i miješanja ploda te centrifugiranja bez dodataka industrijskih otapala.
Zahvaljujući načinu izdvajanja, DMU ima specifičan sastav masnih kiselina te sadržava niz specifičnih fenolnih spojeva. To ga svrstava u skupinu funkcionalne hrane. Naime, pozitivno djelovanje DMU-a na zdravlje ljudi izravno je povezano sa sastavom masnih kiselina i sadržajem polifenolnih spojeva. Sve navedeno posljedično dovodi do neprekidnog rasta njegove proizvodnje i potrošnje. Stoga je u proizvodnji maslinova ulja, uz postizanje redovitog prinosa, važna i visoka kvaliteta DMU-a i očuvanje komponenata koje pozitivno djeluju na zdravlje ljudi.
Maslina na području Hrvatske kroz povijest
Maslina se na području današnje Hrvatske intenzivnije uzgaja kolonizacijom starih Grka. Puni procvat i širenje doživljava tek jačanjem Rimskog Carstva. Rimljani su u svojim kolonijama gradili gospodarske objekte „vile rustice“ i sistematizirali proizvodne površine „agere“ za proizvodnju vinove loze, smokve i masline. Naš veliki putujući profesor Stanko Ožanić (1955.) navodi da je početkom 19. stoljeća na području današnje Dalmacije bilo između dvadeset i trideset milijuna stabala maslina. Njihov se broj već u drugoj polovici 19. stoljeća znatno smanjio. Bulić (1921.) svjedoči o svega četiri milijuna stabala početkom 20. stoljeća.
Uzrok tome je pojava filoksere koja je opustošila europske vinograde. Zbog velike potražnje za vinom u Europi, na našoj obali dolazi do krčenja maslinika i podizanja vinograda radi proizvodnje i plasmana vina u Europu. Kako se filoksera iz Europe širila i po našoj obali, tako su u narednom razdoblju stradavali i naši vinogradi, između ostalog i oni podignuti na površinama maslinika. Posljedica svega je znatna redukcija površina pod maslinom, i to na čitavom području Dalmacije i Primorja.
Završetkom Drugog svjetskog rata, maslinici se još više zapuštaju radi migracije stanovništva iz sela u gradove. Tako, primjerice, u Zadarskoj županiji, od 1939. do 1988. godine, zbog sustavnog napuštanja sela, broj stabala maslina se smanjio sa 785.258 stabala na 521.158 stabala (prema izvoru: Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu – područni odjel Zadar).
Od 2000. godine započinje intenzivnija obnova starih maslinika te podizanje novih. U okviru operativnih programa Vlade RH od 2004. do 2011., od 2011. do 2014. i od 2014. do 2020. godine, te u sklopu programa poticanja sadnje višegodišnjih nasada, podižu se novi suvremeni maslinici i obnavljaju se stari. Na području Istre i Dalmacije zabilježen je porast površine pod maslinicima sa 11.400 ha u 2000. godini na 19.940 ha u 2021. godini.
Tablica 1. Površine i proizvodnja maslina u RH (DZS)
Od 2000. godine do 2024. godine proizvodnja maslina kretala se od 8.840 t (2014. god.) do 54.414 t (2024. god.). Maslinova ulja od 10.640 hl (2014. god.) do 57.790 hl (2007. god.). Ako se pogleda prinos po hektaru, on se kretao od 0,5 t/ha 2014. godine do 3 t/ha 2005. godine.
Što uzrokuje velike oscilacije u urodu maslina?
Iz navedenih podataka jasno se vidi velika alternativna rodnost masline. Tako se ističe 2014. godina s velikom količinom oborina koja je pogodovala napadu maslinine muhe, što je utjecalo na drastičan pad proizvodnje maslina (8.840 t), odnosno maslinova ulja (10.640 hl).
Niz je razloga koji dovode do pojave alternativne rodnosti. Među prvima je onaj genski (unutarnji), jer maslina za razvoj ploda prolazi dvogodišnji ciklus. U isto vrijeme plodonosi i razvija rodne elemente za iduću godinu. Kako je plod glavni potrošač hrane (produkta fotosinteze), ta dva procesa su u stalnoj kompeticiji te se često dogodi da, kad maslina „prerodi“, iduće godine čak ni ne cvate jer se nisu mogli steći preduvjeti za cvatnju. Tu je potrebno spomenuti kako su neke sorte više sklone alternativnoj rodnosti, poput naše vodeće sorte oblice.
Drugi važan razlog je niska primjena agrotehničkih zahvata poput zaštite od štetnih organizama, održavanja tla, rezidbe i navodnjavanja. Svi ti važni agrotehnički zahvati, ako se ne primjenjuju u potpunosti i pravilno, samo povećavaju alternativnu rodnost. Kad govorimo o zaštiti, onda je tu važan primjer paunovo oko. Ako se ne provede pravodobna zaštita od ove gljivične bolesti koja napada list, maslina u proljeće prijevremeno izgubi list, i tada, umjesto da u listu stvara energiju za cvatnju, maslina preusmjerava energiju za obnovu lisne mase, što negativno utječe na kvalitetu cvatnje i zametanje plodova.
Mali broj maslinika je pod navodnjavanjem, a većina maslina se uzgaja na plitkim i skeletnim terenima, i obzirom na navedeno, i to isto dovodi do oscilacija u rodnosti. Isto tako, velik broj maslinika se podigao na neprikladnim terenima (u kotlinama ili na položajima izloženima buri) s neprikladnim sortama koje su osjetljive na paunovo oko, što dovodi do česte defolijacije u proljeće. Ako se pažljivo odabere položaj i sorta, maslina se može relativno jednostavno uzgajati prema svim normama ekološke proizvodnje.
Uvjeti za uzgoj maslina
Što se tiče temperature, prehladna područja ispod -15 °C u zimskom mirovanju mogu naštetiti. Neke naznake govore da je temperatura već ispod -7 do -8 °C opasna ako to hladno razdoblje traje duže vrijeme i pojavi se u vrijeme proljeća kada je maslina krenula u vegetaciju. Ako hladnoća nastupi naglo, tada i temperature od -3 do -4 °C mogu naštetiti.
Zbog svih tih razloga, preporuka je maslinu ne saditi tamo gdje su uobičajene temperature zimi od -4 do -5 °C. Visoke ljetne temperature od 40 °C, pa i više, maslina dobro podnosi, ali uz uvjet da ima osiguranu vodu. Naime, maslina ljeti nosi plodove, te zbog toga zahtijeva određeni vodni režim kako bi plodove mogla iznijeti do kraja. Iz tog razloga, za ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju u maslinarstvu, potrebno je osigurati vodu sustavom kap na kap, bilo da se radi o proizvodnji stolnih sorti ili uljnih sorti.
U pogledu tla, maslina ne trpi teška tla s imalo podzemne vode koja ima tendenciju stajanja na određenom mikrolokalitetu. Takve masline vrlo brzo propadaju, što se i moglo vidjeti po terenu uslijed grešaka sadnje na pogrešna mjesta. Preferira prozračnija i rahlija tla, a ukoliko se radi o težim tlima (crvenice), utoliko ipak moraju biti ocjedita. Određena količina skeleta joj čak i odgovara radi ocjeditosti i boljeg ukorjenjivanja. Položaj sadnje nikako ne smije biti na udaru vjetra, jer može doći do izvaljivanja i šteta od posolice. Maslina cijelu godinu nosi lišće, te time ima i veliki volumen koji je na vjetar osjetljiv. Osim toga, u cvatnji vrlo nepovoljno može djelovati i suhi južni vjetar kada je redovito slabija oplodnja.
Pročitajte još:
Mijenja li se sortiment maslina?
Nove spoznaje o utjecaju klimatskih promjena na pojavnost i štetnost maslinine muhe
