Orahova muha (Rhagoletis completa) je podrijetlom iz Sjeverne Amerike (SAD i Meksiko). Premda po literaturnim podacima može u određenim uvjetima oštetiti breskvu i nektarinu, prvenstveno napada orah. U našoj se zemlji zadnjih petnaestak godina proširila u većini područja.

Ponovno smo tijekom ranog proljeća ove godine bilježili vrlo niske temperature zraka. One su diljem naše zemlje značajno umanjile rodnost različitih voćnih vrsta. Iz iskustva ranijih sezona zato očekujemo jači napad različitih uzročnika “crvljivosti” na manju hortikulturnu rodnost (“pažnju” štetnika privlači manji broj plodova).

Žute ljepljive ploče s atraktantima (Csalomon) radi praćenja populacije orahove muhe postavljene su početkom mjeseca srpnja. 19.7.2021. uhvatili smo prve jedinke odraslih oblika orahove muhe.

Suzbijanje potrebno i u rujnu

Ulovi odraslih jedinki orahove muhe (Rhagoletis completa) su tijekom mjeseca kolovoza ove godine vrlo različiti. Na mjestima u središnjem i nizinskom dijelu Međimurske županije gdje je rodnost plodova značajno umanjena zbog niskih proljetnih temperatura, tijekom 15-dnevnog razdoblja u kolovozu ulov je iznosio svega 7 jedinki.

Naprotiv, u zapadnom dijelu ili Gornjem Međimurju gdje je očekivana rodnost oraha plodovima, dnevni ulovi odraslih jedinki orahove muhe su 10-20 jedinki (zabilježeno tijekom “petog toplinskog udara” sredinom mjeseca kolovoza o.g.). Time je nastavljen višegodišnji trend najmasovnije pojave odraslih oblika orahove muhe uglavnom u mjesecu kolovozu. Također i na lokalitetima gdje nema očekivane rodnosti pojava odraslih oblika orahove muhe je značajno manje brojna.

Zdravstveno stanje plodova oraha na pojedinačnim stablima uz okućnice na kojima je provedeno usmjereno suzbijanje orahove muhe primjenom insekticida + atraktanta u četiri navrata tijekom razdoblja 25.7.-30.8. 2021. je dobro.

Na netretiranim stablima zaraza plodova oraha ličinkama orahove muhe je tijekom druge polovice i krajem kolovoza značajno porasla. Prema višegodišnjim iskustvima let orahove muhe traje još tijekom mjeseca rujna (najkasniji ulov je zabilježen 23.9.). Tako je prvih dana mjeseca rujna još uvijek potrebno usmjereno suzbijanje ovog nametnika.

Naime, iskustva u Međimurju (2012. i 2013.) dokazuju da je masa (težina) jezgre napadnutih plodova bila 20 % manja od nezaraženih. Pritom je kvaliteta bila značajno narušena zbog razvoja suhe truleži. Sve više vlasnika stabla oraha posljednjih sezona dojavljuje štete od napada orahove muhe i traže preporuke za moguće suzbijanje.

  Visoki stupanj zaraze plodova

Nakon sezone 2012. proizvođači dojavljuju vrlo visoki stupanj zaraze plodova, koje na mnogim nezaštićenim stablima u proteklih devet godina procjenjujemo na 100 %. Ima samo jednu generaciju godišnje i pojavljuje se tijekom ljeta. Najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasle muhe počinju s letom u nekim područjima već tijekom lipnja. Međutim, njihova se najveća brojnost u kontinentalnim područjima očekuje u srpnju i kolovozu.

Prva domaća istraživanja provedena na području Istarske županije potvrđuju let orahove muhe od sredine srpnja do početka mjeseca rujna. Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Ubrzo to mjesto potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava.

Nakon ishrane u zelenoj lupini koja traje 3-5 tjedana odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo. Tamo prezimljuju i preobražavaju u odraslog kukca. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, a dio kukuljica može ostati u zemljištu još jednu godinu. Na mjestu uboda zelenih plodova, odnosno gdje je ženka položila jaja, pojavljuje se i smola. Po izlasku iz jaja ličinke se hrane i razvijaju unutar zelene mesnate lupine. Nakon 30-40 dana odrasle ličinke napuštaju plodove i u stadiju preobrazbe prezimljuju u tlu.

Zelena lupina oraha postaje mekana. Zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću. Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljusci, što je danas trend u trženju lupinastog voća (orah, lijeska). Na taj se način sačuva plemeniti miris i okus jezgre.

Ličinke ne prodiru ispod ljuske, pa se u pravilu ne mijenja okus i boja jezgre (sama jezgra oraha nije “crvljiva”). Ali, u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi (razvijaju se gljivice Fusarium spp., uzročnici suhe truleži). Ove štete na jezgri oraha nastaju jer ličinke muha koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke. Tada je napadnuti plod slabije ishranjen.

Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne, jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske plodova, a jezgra nije oštećena. Orahova muha je samo jedan od uzročnika tamnih promjena vanjske zelene lupine oraha. Slične smo simptome svih ranijih godina pripisivali bakterijskoj i sivoj pjegavosti i paleži oraha (Xanthomonas, Gnomonia). Za voćne muhe roda Rhagoletis spp. nije poznato da mogu letjeti na velike udaljenosti. Smatra se da ličinke mogu “putovati” transportom inficiranih plodova, a kukuljice u zemlji sa sadnicama.

Praćenje populacije i zaštita

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča. U sunčane donje dijelove krošnje (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče je potrebno vješati najkasnije u vrijeme početka leta odraslih oblika orahove muhe (sredinom ili krajem srpnja). Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima.

Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno. Na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe. Veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha. Na taj se način može smanjiti njihova štetnost (primjerice, u svrhu smanjenja šteta od orahove muhe metodom masovnog ulova odraslih oblika preporučuje se postavljati 2-10 žutih ljepljivih ploča po drvu ili 20-24 komada/100 m²)!

Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo. Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika. Kukuljice spravljamo u površinske slojeve pa je vjerojatnost ih njihova zimskog smrzavanja veća.

U našoj zemlji od 2021. godine dopuštenje za suzbijanje orahove muhe ima samo pripravak Imidan WG (1,5 kg/ha, najviše 2x, karenca 7 dana) (tiakloprid je povučen s tržišta EU protekle 2020. godine). Također, dopuštenje za primjenu u orahu ima djelatna tvar spinosad: u pripravku Laser KS (0,02-0,03 %) (karenca 7 dana) radi suzbijanja jabučnog savijača (Cydia) (prema iskustvima iz drugih država i našoj zemlji spinosad pored uzročnika “crvljivosti” suzbija i voćne muhe).

Primjena insekticida je tehnički i eko-toksikološki vrlo neprikladna i neizvediva na velikim stablima oraha. Naročito je to na pojedinačnim stablima uz okućnice i/ili vikendice.

VAŽNO: Tehnologija prskanja pojedinih (donjih) grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (“privuci i ubij”) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe također je pokusima istražena u našoj zemlji, te se pokazala vrlo učinkovita i protiv orahove muhe.

Tablica: Iskustva zaštite stabla oraha od orahove muhe metodom “privuci i ubij” dobivena u Međimurju proteklih nekoliko sezona (prikladno za velika stabla uz okućnice)

Djelatna tvarPripravakPrimjenaDodavanje atraktanta
atraktantBuminal0,6 %
fosmetImidan WG0,15 %Da
*spinosadLaser KS0,05 %Da
spinosad & atraktantSuccess Bait KS2-3 %Ne

VAŽNO*spinosad registriran za suzbijanje jabukova savijača na orahu, ali djelotvoran i na orahovu muhu

Kako tretirati visoka stabla?

Biljni proteinski mamac (atraktant) koji privlači muhe na našem se tržištu nalazi u pripravku Buminal (0,6 %). Njemu dodajemo neki od registriranih insekticida za primjenu u orahu, a dovoljno učinkovit na orahovu muhu (npr. Imidan, Laser). Tretiramo samo donji dio krošnje s južne strane (pojedine grane).

Tretiranje treba započeti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče. Tretiranja ponavljamo u intervalima 12-14 dana. Na taj način ukupno od sredine srpnja do početka rujna provesti 4-5 aplikacija (ovisno o oborinama i brojnosti ulovljenih muha).

Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha, uzgajanim uz okućnice i/ili vikendice za vlastite potrebe kućanstava. Na hrvatskom tržištu se može nabaviti i kombinirani pripravak Success Bait KS (primjena 2-4 %). On osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal). Registriran je u našoj zemlji za suzbijanje voćnih muha na agrumima i maslinama (u Italiji dopuštenje obuhvaća i primjenu u orahu). U pokusima se pokazao učinkovit pri suzbijanju orahove muhe na pojedinačnim stablima oraha uz okućnice/vikendice.

Broj i raspored tretiranja ovisi o količini i rasporedu oborina krajem srpnja, tijekom kolovoza i početkom rujna. Primjerice, tijekom vrućeg i suhog ljeta 2013. godine provedena su samo tri tretiranja (1.8, 16.8. i 1.9.), dok je protekle 2020. sezone s obilnim oborinama zabilježenim tijekom srpnja i kolovoza ukupno provedeno čak šest usmjerenih suzbijanja orahove muhe (13.7, 26.7., 2.8., 9.8., 14.8. i 1.9.). Uspjeh suzbijanja je bio istovjetan.

Orahova muha razvija samo jednu generaciju godišnje, a 7-10 dana nakon prve pojave odrasli oblici odlažu jaja na zelene plodove oraha. Ličinke orahove muhe napadaju samo zelenu vanjsku ovojnicu plodova (slika 1), a apsolutne zaraze očekujemo na svim lokalitetima gdje je broj plodova smanjen zbog proljetnih niskih temperatura (slika 2). Istraživanja u Međimurju potvrdila su da naknado značajno lakša jezgra (-20 %) iz napadnutih plodova podliježe suhoj truleži (slika 3) (moguće štete 100 %) (foto: M.Šubić)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOrahove muhe poharale nasade oraha u Osječko-baranjskoj županiji
Sljedeći članakSastanak ministrice s predstavnicima otkupljivača voća i povrća u dolini Neretve
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.