Kad govorimo o voćnim podlogama, podjelu istih možemo promatrati po više osnova: priroda njihovog nastanka (podrijetlu), bujnost, specifičnost ili polivalentnost u pogledu cijepljenja, sklone tjeranju korijenovih izdanaka, osjetljivosti na manje pogodne uvjete tla, pogodnost za replantaciju (ponovnu sadnju na istom mjestu) itd.
U pogledu nastanka razlikujemo generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge (nastale iz sjemena), manje su osjetljive na nepovoljne pedološke i ekološke uvjete, bujnije su od vegetativnih, nisu uniformne u pogledu bujnosti, kasnije ulaze u rodnost, dugovječnije su. Vegetativne podloge (nastale nespolnim načinom razmnožavanja) osjetljivije su na nepovoljne pedološke i ekološke prilike, stabla sorata cijepljena na njima su uniformne bujnosti, slabije su bujnosti u odnosu na generativne podloge, ranije ulaze u rodnost, pogodnije su za suvremenu tehnologiju i uzgoj u gustom i super gustom sklopu, te implementaciju nadogradnje tehnoloških rješenja ( na pr. protugradne mreže).
Odnos podloge i plemke u pogledu polivalentnosti cijepljenja možemo promatrati iz perspektive same podloge, odnosno iz perspektive vrste (sorte) koja se cijepi. Promatrano iz perspektive vrste (sorte), primjerice kruške ista se može cijepiti na generativnu podlogu, tj. sjemenjaka koji se proizvodi sjetvom sjemena Pyrus communisa različitog podrijetla, ili sjemenjaka drugih Pyrus vrsta. Tu su još neke vrste koje mogu poslužiti kao podloga za krušku (posebice za slabobujne podloge): Amelanchier, Cratagus, Malus, Sorbus. Svakako ističemo različite genotipove dunje (Adams, Eline, EMA, BA29, EMC; C132, EMH, Sydo), različite Old HomexFermingdale podloge (OHxF.:40, 51, 69, 87, 333, 97), te neki drugi hibridi, primjerice Pyrodwarf (Avranška x Old Home).
Naprijed su istaknute neke od mogućnosti odabira podloga za cijepljenje s kruškom. U nastavku spominjemo nekoliko primjera gdje podloga, određeni genotip može poslužiti kao polivalentna, tj. za odabir kombinacije s cijepljenjem sa sortama od više vrsta. Jedan od poznatih primjera je Prunus cerasifera myrobalana (džanarika). Ona se uspješno koristi kao podloga za šljivu i marelicu (te dijelom za bjam i breskvu). Tu su i polivalentne podloge Rotpac (R20, R40, RR), koje su kompatibilne s više vrsta. R20 (breskva, nektarina, japanska šljiva, bajam), R40 (breskva, nektarina, bajam, i neke japanske šljive), RR (breskva, nektarina, šljiva). U svim naprijed navedenim kombinacijama postoje određeni izuzeci, primjerice izuzetak sortne kompatibilnosti, potreba za međupodlogom. O istima treba voditi računa pri planiranju cijepljenja.
Korijenovi izdanci
U pogledu tjeranja korijenovih izdanka pojedine podloge se dosta razlikuju i navedeno se javlja kao problem. Korijenovi izdanci uzrokuju problem glavnom stablu u tri glavna smjera (na primjeru jabuke). Natječu se za vodu i hraniva, glavno su mjesto za hranjenje jabučnih lisnih ušiju te one su potencijalna točka ulaska ervinije. Njihovo redovito uklanjanje zahtijeva, vrijeme i sredstva. Primjerice podloga M9 teži produkciji velikog broja korijenovih izdanaka, osobito ako je pliće posađena.
Pitanje korijenovih izdanaka nije problem samo kod podloga (cijepljenih sadnica) već i u pojedinim slučajevima kod uzgoja na vlastitom korijenu, primjerice kod masline i lijeske. Kod lijeske predstavlja jedan od razloga za cijepljenje na podloge koje ne tjeraju korijenove izdanke. Navedeno je posebice naglašeno u ekološkoj proizvodnji kad je sužen izbor metoda za uklanjanje istih. Tako praktični ostaje samo mehaničko uklanjanje, što dodatno komplicira i poskupljuje proizvodnju.
Siromašnija i sušna tla u pravilu diktirat će odabir bujnih podloga. To su najčešće generativne podloge. One se dublje ukorjenjuju i manje pate u uvjetima suše, a bolje iskorištavaju potencijal siromašnih tala. Ponovna sadnja na površini gdje je prethodno bio voćnjak (replantacija) zahtijeva poseban oprez pri odabiru podloga. Naime, proizvođači su sve nestrpljiviji, a cijena poljoprivrednog zemljišta je (pre)visoka. Raspoloživost poljoprivrednog zemljišta je sve manja, te se često nekritički poseže za sadnjom na umornim tlima. Tu je prije svega naglašen fitosanitarni problem, ali i fiziološki problem. Za savladavanje (ublažavanje) istog treba birati točno određenu podogu. Odabir odgovarajuće voćne podloge je najvažniji čimbenik za prevladavanje problema ponovne sadnje na istom mjestu. Kad su u pitanju koštičave vrste, podloga Rootpac R., a kod jabuke se dobrom pokazala podloga G30.
Što se očekuje od voćnih podloga?
Ovisno koga pitate, rasadničara ili voćara, dobit ćete različite odgovore na pitanje „što očekuju od podloge“?. Međutim, bitno nam je uvažiti i jedna i druga očekivanja koji se ne smiju isključivati. Rasadničaru je bitno što jednostavnije i jeftinije proizvesti sadnicu, da ima dobru kompatibilnost podloge i plemke, dobar porast sadnica u proizvodnom polju te dugoročnije informacije o investicijama (županijski i nacionalni projekti, projekti poticani u okviru Programa ruralnog razvoja) kako bi mogli harmonizirati kombinacije vrsta/sorata/klonova sorte i podloge te pozicionirati količine pojedine kombinacije. Na naprijed navedeni način rasadničari mogu dobro planirati svoju proizvodnju i smanjiti proizvodnju za nepoznatog kupca. Ozbiljan rasadničar, da bi imao održivu proizvodnju treba na vrijeme znati za koga proizvodi 2/3 sadnog materijala.
Očekivanja voćara su: odgovarajuća kombinacija podloge i sorte po prihvatljivoj cijeni što će im u konačnici omogućiti podizanje uniformnog nasada odgovarajuće bujnosti, dobro ukorjenjivanje, rani ulazak u rodnost te redovite i stabilne prinose, zadovoljavajuću količinu i dobru kvalitetu, otpornost ili tolerantnost na bolesti i štetnike, tolerantnost u pogledu: nepovoljnih pH prilika tla, visoke i niske temperature, ponovnu sadnju (replantaciju), zatim mali intenzitet ili potpuni izostanak korjenovih izdanaka, te održivu cijenu proizvoda (ploda) iz svog voćnjaka. Poznata je izreka voćara „treba ti dvadeset godina da upoznaš podlogu“. U biti cijelo amortizacijsko razdoblje nosi određenu opasnost da se pokaže slaba točka. Naprijed je naznačeno da se od podloge očekuje dobro ukorjenjivanje.
Istraživanja podloga
Istraživanja podloga u postupku ispitivanja istih i priznavanja prije uključivanja na sortnu listu daju nam potrebne odgovore koje koristimo pri odabiru kombinacija za cijepljenje i/ili kod podizanja samog nasad. U pravilu znamo zahtijeva li određena podloga oslonac ili ne (kolac ili kolci u kombinaciji s horizontalnim žicama na koje se pričvršćuju sadnice).
U pojedinim slučajevima imamo izuzetke koji su na prvu informaciju neobični. Primjerice u slučaju uzgojne forme kao „živi zid“ gdje imamo sustav jedra, preporuča se upotreba armature. Posebice je to ako snažni vjetrovi pušu okomito na red (primjer kod uzgoja masline u gustom/super gostom sklopu), premda se ta vrsta ranije nikad nije uzgajala uz naslon. Potrebno je napomenuti da u pojedinim slučajevima za vrijeme amortizacije nasada, i kad smo poduzeli sve potrebno, dolazi do šteta, primjerice izvala stabala.
Na slici 1 vidimo kako podloga ima ključnu ulogu o odgovoru na nepovoljne prilike (vjetar + kiša) i izvalu stabala bajama u plantažnom nasadu.
Na slici 4 može se vidjeti koliko se promijenila tehnologija uzgoja trešnje kroz dvadeseto stoljeće. Tu su ključne uloge odigrale voćne podloge. Jasno se pokazuje ranije navedena tvrdnja da je dvadeseto stoljeće „stoljeće podloga“. Od izrazito bujnih (generativnih podloga) prešlo se na slabo bujne vegetativne podloge. To osigurava obavljanje operacija s tla, uglavnom ne koristeći ljestve, a u praksi imamo „pješačke voćnjake“. Visina stabla se smanjila 7-8 puta, a broj biljaka po ha povećao se deset i više puta.
Uzgoj na bujnim podlogama
Uzgoj na slabo bujnim podlogama omogućuje implementaciju novih tehnoloških rješenja i nadogradnje; u ovom slučaju armatura za foliju. Time će se osigurati: zaštita od proljetnih mrazeva, ranije dospijeće, spriječiti pucanje plodova, osigurati sama berba u inače nepovoljnim uvjetima itd. Nekad smo uzgoj u zaštićenom/natkrivenom prostoru imali samo kod jagode, zatim maline. Danas je tu i trešnja, marelica, kivi, agrumi. Dodatni bitan moment je sigurnost jer se ne radi na visinama koje su nosile opasnost od pada, ozljeda i smrti. Također, slabije bujne i slabo bujne podloge omogućuju veći stupanj implementacije automatskih rješenja i robotike. To će biti sve značajnije zbog pomanjkanja raspoložive kavalificirane radne snage.
U dosadašnjem dijelu teksta bilo je dosta govora o važnosti podloga, a ovdje želim istaknuti još jednu važnost istih o čemu se kod nas premalo govori, a to je ciljani odabir voćnih podloga u odnosu na tip proizvodnje: konvencionalna, integrirana, ekološko (bio) proizvodnja.
Temeljem dvadesetogodišnjih rezultata istraživanja iz Istraživačkg institut za organsku poljoprivredu/FiBL, Das Forschungsinstitut für biologischen Landbau (Frick, Švicarska), može se zaključiti da podloga M9 nije pogodna za ekološku proizvodnju, te da postoje daleko bolja rješenja u tom smislu. Nažalost, nedostatak istraživanja na ovu temu u Republici Hrvatskoj, te odabir najzastupljenije i najdostupnije podloge (M9), a da se ista kritički ne preispita, rezultira izostankom povoljnog rezultata.
Na slici 6 jasno se vidi utjecaj podloge (korištene pri cjepljenju sadnice) na bujnost stabla u nasadu (podloga US-802-slika A i podloga US-897 slika B; u oba slučaja u kombinaciji s istom sortom naranče, Hamlin). Hamlin, iznimno satka naranča/Florida 1870/, rano sazrijeva, popularna, sitnog ploda, jedna od najotpornijih sorata na hladnoću koja se uzgaja na Floridi.
Iz prikaza i usporedbe ovih dviju slika razvidno je kojiko je značajan utjecaj podloge na bujnost stabla. Poznavanje značajki pojedine podloge presudno je za prilagođavanje uvjetima tla, klime, gustoći sadnje, te agrotehničkim i pomotehničkim zahvatima u samom voćnjaku.
