Kupine i maline se uspješno uzgajaju u mnogim okućnicama gotovo bez primjene kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Premda ih kao i jagode napada veći broj biljnih bolesti i nametnika životinjskog podrijetla. Pri plantažnom uzgoju kupina i malina gotovo cjelokupni trud proizvođača može uništiti skupina gljivičnih bolesti koje uzrokuju patološko sušenje izdanaka, te nekoliko vrsta hrđa.
Vlasnici nasada kupina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka. Tada je prema nespecifičnom simptomu propadanja biljaka teško odrediti stvarnog uzročnika bolesti. Već je potreban redoviti nadzor i praćenje promjena tkiva izdanaka tijekom cijele kalendarske godine.
Što pogoduje nastanku zaraza?
Praksa intenzivnog uzgoja malina i kupina je dokazala da pretjerana i nestručna primjena mineralnih gnojiva, navodnjavanje i prevelika gustoća nasada (zbog smanjenog razmaka između redova i ostavljanjem većeg broja izdanaka po rodnom grmu) pogoduju nekontroliranoj epidemiji biljnih bolesti. Početkom vegetacije nasadi izgledaju gotovo “prazni”, ali porastom lišća, novih izdanaka i postranih grana rodni grmovi postaju previše bujni. Zbog potrebe za svjetlom izdanci pojačano rastu uvis, ali se pritom značajno smanjuje njihova mehanička čvrstoća. Na njima uvijek nastaju rane zbog štetnika, djelovanja vjetra ili rezidbe. To osobito pogoduje infekcijama, različitim uzročnicima paleži i sušenju izdanaka malina i kupina.
Tijekom vegetacije kupinama odgovara toplije podneblje s dovoljno vlage u zraku. Vrlo visoke ljetne temperature nisu pogodne, zbog jačeg sunčevog zračenja i niske relativne vlažnosti zraka. Plodovi pritom ostaju sitni, gube boju i dobivaju ožegotine. Zahtijevaju i dovoljno vlage, barem 800 mm godišnje, odnosno 500 mm oborina dobro raspoređenih tijekom vegetacije. Nedostatak oborina se uspješno može nadomjestiti natapanjem sustavima “kap po kap”. Najbolji su blago nagnuti tereni (3 do 5º), uz duboka i propusna zemljišta, umjereno vlažna, bogata organskom tvari i umjerene (blago kisele) reakcije. Nepridržavanje osnovnih zahtjeva kupina prema vanjskim uvjetima rasta i razvoja značajno utječe na njihovu osjetljivost prema različitim bolestima.
Prijevremeno sušenje izdanaka
Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji je thornfree. Razvija duge izdanke i bujan grm, a uzgaja se uz naslon. Vrlo je osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi). No dosta je osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).
Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea. Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremenog sušenja izdanaka po kojima dovoljno stručna i educirana osoba može odrediti uzrok bolesti. Sigurna je determinacija moguća mikroskopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i(ili) tučom. Od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima. Odnosno ponavljati zaštitu nakon svakih 40-60 mm kiše.
Krajem 2010. godine dopuštenje za primjenu u kupinama i malinama u našoj su zemlji imali samo iprodion (Kidan SC, Lupo) i fenheksamid ( Teldor SC) (protiv sive plijesni). Temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo je dopustilo u nasadima kupine i maline koristiti određeni broj kemijskih pripravaka. Stoga pri suzbijanju bolesti kupina biramo pripravke koji u našoj zemlji imaju dopuštenje za primjenu ili se koristimo preporukama za integriranu proizvodnju jagodastog voća iz razvijenih europskih država.
Suzbijanje bolesti izdanaka i lišća
U našoj zemlji za suzbijanje bolesti izdanaka i lišća kupina (malina) dozvolu ima samo mankozeb. U pripravku Ridomil Gold MZ Pepite. U kombinaciji s metalaksilom-M je registriran za suzbijanje plamenjače kupina i malina. Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina u našoj je zemlji dopuštena primjena samo ciprodinila & fludioksonila (Switch WG) uz karencu 10 dana. I/ili fenheksamida (Teldor 500 SC) uz karencu 7 dana. Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine. U nasadima s jačim potencijalom bolesti zaštitu bi trebalo ponoviti nakon svakih 40-60 mm oborina!. Protiv štetnih organizama u našoj su zemlji registrirani samo Pirimor 50 WG -protiv lisnih uši. Također i Laser KS (protiv mušica galica, staklokrilke, osa listarica).
