Masline skoro svake godine obilato cvjetaju u našim južnim krajevima, ali oplodnja cvjetova i zametanje plodova vrlo često je slaba i izostaje urod. Jedan od glavnih uzroka je što se u maslinicima ne nalaze sorte oprašivači koje bi svojim polenom mogle oploditi druge sorte.
Poznato je da u našim maslinicima prevladava najviše oblica, pa je mnogo nasada monosortno, dakle sa samo jednom sortom oblica. O tom se pitanju nekad malo vodilo brige, a stanje nije niti danas potpuno zadovoljavajuće pri podizanju novih nasada, ali i pri obnovi starih. To je jedan od čimbenika rodnosti maslina, ali postoje i drugi čimbenici koji su povezani s klimom. To su temperatura u vrijeme cvatnje, oborine, vjetar, relativna vlaga zraka i dr., ali veliki utjecaj ima i čovjek koji agrotehničkim mjerama održava masline (rezidba, gnojidba, zaštita, obrada i dr.).
Poznato je u svijetu, pa i kod nas da najveći broj sorata maslina u cvatnji imaju veliki broj nepotpunih (sterilnih) cvjetova. Oni se ne mogu oploditi. Postotak tih nepotpunih cvjetova u prosjeku je u pojedinih sorata od 20 do 70 %. Nažalost, naša najraširenija sorta oblica pojedinih godina nosi od 30 do 65 % nepotpuno razvijenih cvjetova koji se ne mogu oploditi, zato što se tučak izrodio, zakržljao, ili se nije razvio. Sorta lastovka obično ima od 20 do 30 %, uljarica oko 30 %, piculja oko 30 %, bjelica oko 25 %, dužica 30 do 40 % nepotpunih cvjetova.
Introducirane talijanske sorte: leccino ima od 10 do 20 %; pendolino manje od 10 %, te francuska sorta: picholine oko 20 % nepotpunih (sterilnih) cvjetova. Istina, postotak se nepotpunih cvjetova, iako u osnovi nasljedan, ipak više ili manje mijenja ovisno o rodnosti u prethodnoj godini, ishranjenosti stabla, klimatskim prilikama i dr., ali ostaje trajan problem.
Kako pravilno posaditi maslinu?
Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Za sadnju treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice maslina, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja. Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 – 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi. Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade.
Sadnicu masline postavi se u sadnu jamu i oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30. Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nego barem 15 – 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti. Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla. Zatim zagrnuti s još malo zemlje i nagaziti oko sadnice. Potom treba staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti.
Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast. Bez kolca bi se sadnica nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice.
Zašto je važno saditi oprašivače?
Druga poteškoća u uzgoju maslina, vezano za to pitanje, što se najveći broj sorata nije u stanju oploditi u dovoljnoj mjeri s polenom vlastita cvijeta. Potreban joj je polen druge sorte koja cvjeta istodobno, da se podudara u vremenu cvatnje. Maslini je potrebna strana oplodnja, u čemu se slažu svi maslinarski stručnjaci. Oprašivanje s drugom sortom donosi bolju oplodnju i veće zametanje plodova.
Pri cvatnji maslina, cvijet ne posjećuju pčele i drugi kukci koji prenose pelud s cvijeta na cvijet i tako potpomažu oplodnju. Zbog toga se maslinov polen prenosi isključivo vjetrom i zato je maslina anemofilna biljka. Prema nekim talijanskim istraživačima, dokazano je da vjetar može prenjeti pelud na velike udaljenosti čak 4-6 km daleko na drugu maslinu. Također su vrlo važne i agrometeorološke prilike tijekom cvatnje, posebno kiša, magla, vjetar i temperatura zraka.
Sve su to ozbiljne teškoće koje prate maslinu u doba cvatnje. Zbog toga oplodnja, a time i rodnost nije svake godine zadovoljavajuća, usprkos svim agrotehničkim mjerama. Na koji način kod sadnje rasporediti nekoliko sorata koje će se međusobno oprašivati treba voditi računa. Izlaz je kod podizanja maslinika posaditi dvije do tri sorte koje istodobno cvjetaju i koje se međusobno mogu oploditi. Bez obzira što vjetar može prenijeti pelud na veće udaljenosti, najbolje je imati u masliniku sorte oprašivače. Američki stručnjaci smatraju da je najbolje kad se sorta oprašivač nalazi na udaljenosti 25 – 30 metara od stabla koje oprašuje. Takve je sorte najbolje posaditi u sredini maslinika, ili u smjeru uobičajenih vjetrova u doba cvatnje, ili na početku i na kraju reda.
Kod nas se puno radilo i još se uvijek radi na istraživanju oprašivanja maslina. A. Vlašić (1980.), znanstveno je utvrdio, a praksa i potvrdila, da su za sortu oblicu najbolji oprašivači: drobnica, uljarica, levantinka i piculja. Sorta drobnica, uljarica i levantinka cvjetaju istovremeno sa sortom oblicom, dok sorta piculja cvate nešto kasnije. Mastrinka je također dobar oprašivač oblice. Za sortu lastovku utvrđeni su oprašivači: drobnica, levantinka, piculja i uljarica. Za sortu dužica dobri su oprašivači: drobnica, levantinka i uljarica. Između sorte oblice i lastovke postoji vrlo slaba mogućnost oprašivanja. Za uvezenu sortu leccino dobri su oprašivači pendolino i frantoio. No, najveći je problem što sve spomenute sorte ne cvjetaju istodobno, pa oplodnja niti uz dobre oprašivače nije uvijek najbolja.
Cvatnja i uspjeh oplodnje
Postavlja se pitanje koliko dugo traje sama cvatnja i u kojem se intenzitetu otvaraju cvjetovi. Također i kakav utjecaj ima rana, odnosno kasna cvatnja na uspjeh oplodnje. Dužina same fenofaze varira od 10 do 15 dana jer se cvjetovi postupno otvaraju i prvih četiri do pet dana najprikladniji su za oplodnju. Tada se otvara najveći broj potpunih, hermafroditnih cvjetova.
Ako u vrijeme cvatnje pada kiša onda je to štetno. Kiša ispire polen s cvijeta ili se zrnca polena sljepljuju i onemogućavaju njihovo raznošenje. I visoke temperature više od 28° C nisu prikladne za dobru oplodnju. Posebno u tijeku najtoplijeg dijela dana (od 10 do 14 sati). Najbolji su za oplodnju masline sunčani, topli dani s laganim povjetarcem koji mijenja smjer s kretanjem sunca. To znači ujutro lagani „sjeveroistočnjak, u podne južni, a pred večer jugozapadni blagi povjetarac. Nije dobra ni cjelodnevna tišina bez laganog vjetra, jer nema raznošenja polena.
Kod sadnje maslinika u kojem je veći postotak sorta oblica, potrebno je zasaditi dva do tri oprašivača: drobnicu, dužicu i uljaricu. A za primjer ako se sadi maslinik sa 100 maslina, preporuča se sadnja: oblica 80 %, (80 sadnica) uz oprašivače: drobnica 5 %, (5 sadnica), 5 % levantinka, (5 sadnica) i 10 % uljarica ili dužica (10 sadnica). Sorta lastovka počinje najranije cvjetati od prije navedenih sorti. Oblica u usporedbi s lastovkom kasni s početkom fenofaze cvatnje od 3 do 5 dana, u prosjeku 4 dana. Dužica u usporedbi s lastovkom kasni od 2 do 4 dana, a u usporedbi s oblicom u nekim godinama početak fenofaze je raniji za 2 dana. U drugim godinama cvjeta istovremeno ili kasni za 1 dan, a sve to ovisi o temperaturama i oborinama. Potrebno je u maslinike unositi sorte oprašivače, mijenjati dosadašnje navike, ako želimo imati redovite i veće prinose ploda masline.
