Hladnoća koja je trajala tijekom veljače ove godine, kad se temperatura na jugu spuštala i do -5 °C, ali i više od te vrijednosti na pojedinim lokalitetima, napravila je štete na agrumima, posebno limunima, ali i na mandarinama u dolini Neretve, gdje je bilo i obilnog snijega koji se dugo zadržao.

Štete i posljedice niskih temperatura zraka vrlo sporo se očituju na stablima agruma. Najprije se zamijete na lišću koje postupno vene, mijenja boju i suši se, ali ne pada brzo i istovremeno. Može se zamijetiti i pucanje kore na deblu i skeletnim granama. Izmrznute grane i grančice, te oštećenje kore u obliku izmrzlina, zamijete se znatno kasnije. Nakon što započne i ojača nova vegetacija i novi izboji.

Ne žuriti s rezidbom

Pravilo je da stabla agruma više ili manje oštećena niskim temperaturama. Dulje ili kraće vrijeme kasne s početkom vegetacije i to od 15 do 60 dana. Što je više stablo oštećeno, takvo stablo počinje kasniju vegetaciju. Ali i nova vegetacija na jako oštećenim stablima ipak nije siguran pokazatelj stupnja oštećenosti stabla. Iz pritajenih pupova ponekad se pojave novi izboji, koji se nakon određenog vremena posuše. Zato s rezidbom oštećenih agruma ne treba žuriti i rezati ih prema nedovoljno provjerenoj procjeni što je izmrzlo.

Oštećena stabla agruma režu se nakon što ona svojim novim izbojima, bar 5 cm dugim, ne označe granicu između zdravog, neoštećenog i izmrzlog oštećenog dijela stabla. S rezidbom stabala oštećenih od zime ne treba žuriti, takva se stabla režu tek u drugoj polovici travnja.

Na stablima oštećenih agruma od hladnoće, gdje se lišće brzo osuši, može se na više mjesta zasijeći kora i vidjeti njezinu boju. Ako se lako ljušti, odnosno odvaja od drva po cijelom opsegu grane ili debla, ako je kora izmijenila svoju svijetlozelenu boju u svijetlo kavenu i ako je drvo promijenilo boju, onda je to znak da su ti dijelovi stabla izmrzli. U takvim slučajevima takve se dijelove može odmah porezati. Rezidba agruma i obnova stabla oštećenih agruma od zime, nije ista za svako stablo. Ona će biti različita po vremenu i jačini ovisno o stupnju oštećenja.

U rezidbi oštećenih agruma, mora se voditi računa i o budućoj obnovljenoj krošnji, rasporedu skeletnih grana i grančica u prostoru. Sigurno će trebati nekad odrezati i neku granu koju nije prijeko potrebno odrezati. No to se mora napraviti u svrhu uzgoja nove uravnotežene rodne krošnje. Novonastali izboji iz zdravog dijela krošnje ne prorjeđuju se odmah. Potrebno ih je čuvati i ostaviti radi održavanja aktivnosti korijenova sustava i motrenja njihova rasta i budućeg mjesta u novoj krošnji. Tada se odabiru oni izboji koji će svojim rastom i smještajem i položajem činiti dopunu krošnje.

Učinjene rezove potrebno je zagladiti i premazati odgovarajućim premazom (voćarskim voskom i sl.), radi njihova bržeg i boljeg zaraštavanja.

Prethodni članakČarobne zvjezdice
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.