U Hrvatskoj trešnje nema u znatnijoj plantažnoj proizvodnji, gdje je uglavnom zastupljena sporadično i ekstenzivno. Iz vlastite proizvodnje trešnje osigurava se oko 1 kg po stanovniku, dok je ukupna potrošnja 2 kg po stanovniku. Jedan od uzroka niske proizvodnje svakako su visoki troškovi u samoj proizvodnji, od kojih se istiće berba na koju od ukupnih troškova otpada 60 – 70 %. Ti troškovi su i glavni razlog visoke cijene plodova i glavna prepreka širenja uzgoja trešnje.
Međutim, važno je i poznavati zahtjeve trešnje prema ekološkim uvjetima i prikladnost ekoloških uvjeta nekoga proizvodnog područja za uspješan uzgoj trešnje. Osobito treba paziti kod odabira sorte, jer strane sorte koje daju velike prirode a nisu provjerene, u našim ekološkim uvijetima zbog već navedenog mogu podbaciti.
Kod suvremenog uzgoja trešnje, u suvremenim trešnjicima prevladava uzgojni oblik kotlasta krošnja na slabo bujnim podlogama.
Rezidba trešnje
Rezidba trešnje je pomotehnički zahvat kojim uklanjamo dio krošnje ili korijenja. Ako uklanjamo vršni dio izboja grančice ili grane, tada taj zahvat nazivamo prikraćivanje. Ako pak uklanjamo čitav izboj, grančicu ili granu tada taj zahvat zovemo prorijeđivanje.
Ovisno o vremenu provedbe, razlikujemo rezidbu u mirovanju i rezidbu u vegetaciji. Rezidba u vegetaciji (zelena rezidba) danas je češće zastupljena, pogotovo kod pojedinih voćnih vrsta u koje spada i trešnja.
Rezidba trešnje u vrijeme vegetacije
Svrha rezidbe u vrijeme vegetacije kod mladih voćaka je bolje i brže oblikovanje uzgojnog oblika. Kako je već istaknuto, bolja je uspostava ravnoteže rasta i rodnosti. Kod starijih voćaka razidba trešnje u vrijeme vegetacije podrazumijeva bolju diferencijaciju cvjetnih pupova, potiće se bočno razgranjenje, a time i bolje osvjetljenje krošnje. Pojedine voćne vrste vrlo dobro reagiraju na rezidbu u vrijeme vegetacije, osobito koštićave voćne vrste (marelica, trešnja, šljiva idr.). Tako kod trešnje prednost dajemo zelenoj rezidbi prvenstveno zbog toga što pinciranjem mladica neposredno nakon berbe omogućuje potpuno zarašćivanje rana i sprječava “smolo tečinu”, što nije slučaj kod rezidbe u mirovanju.
Kako rezati nakon berbe plodova:
– Prvo ukloniti sve mrtve, oštećene i bolesne grane.
– Zatim ukloniti sve mladice koje rastu unutar krošnje kako bi se osiguralo osvjetljenje unutarnjeg dijela krošnje, jer samo listovi koji su potpuno obasjani suncem mogu biti fotosintetski najaktivniji.
– Preostale mladice u krošnji pincirati na dužinu 20 – 30 cm, odnosno 5 – 6 listova. Na taj način osiguravamo povoljan odnos lista i ploda kako bismo dobili plodove najbolje kakvoće.
Pinciranje (Heading cuts)
Kako je trešnja voćna vrsta podložna apikalnoj dominaciji (rast vršnog pupa), jedan od načina sprječavanja navedene pojave koji se često koristi upravo je pinciranje. Pinciranje rodnih mladica predstavlja rez vrhova mladica. Na taj način zaustavlja se rast mladica i stvaraju se povoljni uvjeti za bolju opskrbu biogenih elemenata i kvalitetniju rodnost. Na mladici ispod pinciranog mjesta oblikuju se generativni pupovi i 1 – 2 vegetativna pupa.
