Kad se odabere kvalitetno mjesto i sorta, sadnja se obavlja, u pravilu, krajem zime i početkom proljeća. Priprema terena i obrada tla (frezanje i oranje), te meliorativna gnojidba koja mora imati naglasak na organskoj tvari, fosforu i kaliju, ovisno o analizi tla, obavljaju se u kasno ljeto i jesen. Veći nasadi se sade strojno, dok manji ručno, otvarajući rupe svrdlom. Sadnicu nakon sadnje treba redovito okopavati, vezati uz kolac i pratiti radi napada jasminovog moljca i pipe skorovače. Obavezno je i navodnjavanje tijekom ljetnih mjeseci.
U uzgoju maslina postoji nekoliko uzgojnih oblika koji su prilagođeni različitim sustavima uzgoja (gustoći ili namjeni). Kad govorimo o intenzivnom sustavu uzgoja, najprikladnija se u praksi pokazala vaza s tri do četiri osnovne grane. Ima nekoliko modifikacija ovakvog uzgojnog oblika, a najčešće su to slobodna ili polikonična vaza, odnosno kotlasta krošnja. Bez obzira koja je vrsta vaze, primarne grane trebale bi biti raspoređene u prostoru pod kutom od oko 120 stupnjeva i s otklonom od centralne osi od 40 – 45º.
Iz osnovnih (primarnih) grana razviju se sekundarne grane koje na sebi nose glavninu roda. Tako formirano stablo osigurava brzu i jednostavnu rezidbu, lak pristup mehanizaciji za obradu i zaštitu, naročito kod berbe ploda. Kod berbe je bitna činjenica da su osnovne grane uspravne, ali ne samo radi pristupa stablu, nego i radi prijenosa vibracija do ploda, što je ključni moment u postizanju efikasne strojne berbe (slika 20.).
Kako i kada radimo rezidbu masline?
Dva su osnovna parametra o kojima ovisi rezidba masline, a to su starost nasada i cilj rezidbe. Tako je u mladom nasadu cilj rezidbe formiranje uzgojnog oblika, a ne rod. Zatim, u nasadu koji se nalazi u punoj rodnosti (oko 8 – 30 godina), cilj je održavati rodnu površinu te postići povoljan odnos između vegetativnog i generativnog dijela masline kako bi se osigurala brza obnova rodne površine, dok je u nasadima koji prelaze u fazu senescencije (odumiranja) cilj obnova krošnje.
Formiranju uzgojnog oblika pristupa se odmah prilikom sadnje, kada se sadnica prikraćuje na željenu visinu od 90 do 130 cm. O visini debla poslije ovisi mogućnost strojne berbe plodova, pa je izuzetno bitno o tome voditi računa. U slučaju da su razvijene postrane grane, ostavljaju se 3 do 4 grane u povoljnom položaju. One će poslije biti primarne grane. Svaka sadnica je drukčija i vrlo je teško naći uniformni način za formiranje uzgojnog oblika. Tek razvojem stabla i grana na njima se rezidbom određuje koje će grane biti osnovne, a koje će se grane ukloniti jer su konkurencija osnovnim granama.
Nakon formiranja osnovnih grana potiče se rast postranih ili sekundarnih grana. Što se tiče samog debla, ono mora biti ravno kako bi se osigurao ravnomjerni rast svih dijelova grana na maslini. To se postiže postavljanjem kolaca ili odabirom ravnih grana. Pravilo je da se kod formiranja uzgojnog oblika rezidba svede na minimum, odnosno da se uklanjaju samo one konkurentne grane te da se kombinira s ljetnom rezidbom kako bi se formirale osnovne grane.
Regenerativna rezidba provodi se samo ako se dogode ekstremne nepogode koje izazivaju velika, trajna oštećenja krošnje poput požara, pozebe ili napada štetnika poput raka masline ili začepljenja provodnih snopova. Tada se obavlja rezidba pilom (veliki rezovi) osnovnih grana do zdravog dijela masline. Ako se može očuvati deblo, onda je to regenerativna rezidba u krošnji. Ako je deblo oštećeno, onda se obavlja potpuna rezidba panja. Kod rezidbe u panj, u ovakvim sustavima uzgoja, ostavlja se samo jedna grana koja će poslije predstavljati novo stablo. Nikako se ne ostavlja više izboja iz panja jer ovakav sustav održavanja i korištenja mehanizacije to ne podržava, kako je to inače u ekstenzivnom sustavu uzgoja koji je obilježen regeneriranim stablima koja imaju više izboja iz panja.
Što s ostacima od rezidbe?
Osnovni alat za rezidbu su škare i pila, koji moraju biti čisti, dezinficirani i oštri. Danas su to škare i baterijske pile, kojih ima više inačica i proizvođača. Kad nasad uđe u punu rodnost, onda se uzima pila i škare na produžetak koji osiguravaju lakšu rezidbu s tla.
Nakon same rezidbe javlja se jedan dio biljne mase koji se sastoji od lista tankih i debljih grana, koje se trebaju pravilno zbrinuti. Jedan od načina i najčešće korištenih kod nas je spaljivanje ostataka od rezidbe. Ovakav način je prihvatljiv samo u ekstremnim situacijama kad su ostaci od rezidbe kontaminirani nekom bolesti poput raka masline, koju usitnjavanje grana širi u nasadu.
Danas se najčešće koristi malčiranje grana koje usitnjava grane i ostavlja ih na tlo u masliniku. Prilikom takvog načina zbrinjavanja ostataka rezidbe potrebno je pripaziti na količinu dušika u tlu kako ne bi došlo do nepovoljnog C-N odnosa. Postoji i nekoliko drugih načina zbrinjavanja ostataka od rezidbe, kao što su kompostiranje grana ili korištenje u neke druge svrhe poput stvaranja toplinske energije ili korištenja lista za čajeve.
Što se tiče same kvalitete maslinovog ulja, berba predstavlja važnu kariku u tom lancu. Ona treba biti brza, sa što manje oštećenih plodova, uz preradu do 48 sati. Danas berbu ubrzavaju baterijski češljevi, ali i strojni berači. Maslinovo ulje potom se mora čuvati u prikladnim uvjetima i temperaturi od 15 °C.
Pročitajte još:
Novi trendovi u uzgoju maslina
Mijenja li se sortiment maslina?
Nove spoznaje o utjecaju klimatskih promjena na pojavnost i štetnost maslinine muhe
