Breskva ima vrlo veliki i raznoliki broj sorata te brzu promjenjivost u sortimentu. Za razliku od nekih drugih tradicionalnih voćnih kultura (jabuka, kruška) kod breskve ne postoje u narodu istaknute i poznate sorte te se izmjena sortimenta događa neusporedivo brže nego u navedenim voćnim vrstama.
Sorte breskve se mogu podijeliti na temelju određenih kriterija, a one uključuju:
Oblik i veličina ploda
Plod breskve je koštunica, a spada pod jednostavne plodove jer se razvija samo iz plodnice. Sastoji se od endokarpa (koštica), razraslog i vrlo sočnog mezokarpa (meso ploda) i egzokarpa (kožica). Skoro sve komercijalne sorte imaju okrugli ili izduženi oblik ploda (ovalni ili više ili manje duguljast), dok su izduženi oblici dominantniji. U zadnje vrijeme na tržištu prisutan je i spljošteni oblik ploda, koji je vrlo zanimljiv kupcima zbog svojeg neobičnog izgleda. Navedeno svojstvo je poprijekom od genotipova bresaka iz Kine, a plod je na obje strane spljošten, što se reflektira i na sjemenku koja je isto tako spljoštena i mala. Plosnate sorte bresaka imaju intenzivan, sladak okus, s malim sadržajem kiselina i jako izraženom aromom. Sjeme bresaka takvog oblika je sferično i ima malu mogućnost klijanja. Masa ploda breskve varira od manje od 50 g (za divlje genotipove) do 80-110 g za rane sorte, a komercijalni standardi zahtijevaju plod mase od 180 do 230 g.
Vrijeme dozrijevanja
Vrijeme dozrijevanja bresaka može značajno varirati u ovisnosti o sorti (oko 4 mjeseca), a kao standard uzima se sorta ‘Redhaven’ koja dozrijeva oko 20.07. Prema recentnoj literaturi s obzirom na vrijeme dozrijevanja sorte bresaka dijele se na: vrlo rane sorte (više od 30 dana prije sorte ‘Redhaven’ – prva polovica lipnja), rane sorte (29 do 11 dana prije sorte ‘Redhaven’ – druga polovica lipnja i početak srpnja), srednje rane sorte (10 dana prije do 7 dana nakon sorte ‘Redhaven’ – druga i treća dekada srpnja), srednje kasne sorte (8 do 26 dana nakon sorte ‘Redhaven’ – kraj srpnja i prva polovica kolovoza), kasne sorte (27 do 45 dana nakon sorte ‘Redhaven’ – druga polovica kolovoza i početak rujna) i vrlo kasne sorte (više do 46 dana nakon sorte ‘Redhaven’ – druga i treća dekada rujna).
Dio dopunske boje ploda na kožici
Boja kožice ploda breskve ima dopunsku i osnovnu boju. Dopunska boja se razvija tijekom dozrijevanja ploda i može biti crvena ili narančasta boja. Navedeno je bitno s aspekta atraktivnosti i primamljivosti ploda za kupca. Danas postoje sorte bresaka koje imaju udio dopunske boje ploda od 90-100%, odnosno koje nemaju izraženu osnovnu boju tijekom dozrijevanja. Navedeno je s vizualne strane izuzetno atraktivno. Međutim to može biti problem prilikom vizualnog procjena roka berbe, jer se kod breskve koristi osnovna boja kao indikator roka berbe (prijelaz iz zelene u žutu boju kod sorata žute boje mesa).
Boja mesa ploda
Boja mesa ploda kod sorata bresaka može biti žute ili bijele boje. Boju mesa je moguće raspoznati i po boji glavne žile na listu, ukoliko je ona žućkaste boje tada ta sorta ima plodove žute boja mesa, a ako je zeleno-bijele, tada ima plodove bijele boje mesa. Sorte bijele boje su cijenjene zbog svojeg neobičnog okusa i arome, iako je većina bijelih sorata ili pre mekana ili pre osjetljiva na posmeđenje kožice i mesa te stoga nije kompetitivna u odnosu na sorte žute boje. Kod sorata žute boje karotenoidi mogu maskirati oksidaciju uslijed nagnječenja ili drugih neželjenih pojava.
Količina kiselina
S obzirom na sadržaj kiselina, sorte bresaka se dijele na one sa visokim i niskim sadržajem kiselina. Sorte sa visokim sadržajem kiselina su standardne i njih uglavnom konzumiramo. Sorte sa niskim sadržajem kiselina, a kako bi nadoknadile nedostatak istih, bi trebale imati visoki sadržaj šećera. Navedeno svojstvo je poznato u daleko istočnim zemljama (Kina, Japan, Korea) gdje su jako slatki plodovi izuzetno cijenjeni. Kod potonijih sorata sadržaj kiselina je dva do četiri puta niži nego kod standardnih sorata, dok je omjer šećera i kiselina skoro četiri puta veći.
Gubitak tvrdoće tijekom dozrijevanja
S obzirom na promjenu u tvrdoći tijekom dozrijevanja, breskve se dijele na „melting“ i „non-melting“ tip. Prvi obuhvaća standardne sorte koje gube tvrdoću tijekom faze dozrijevanja, odnosno mekšaju dok ne postanu potpuno mekane. Unutar prvog tipa postoji varijacija nešto tvrđeg oblika, koji mekša jako sporo tijekom dozrijevanja te stoga omogućava komotnije određivanje roka berbe, transport, rukovanje i dulji život nakon berbe. „Non-melting“ tip ima tvrdu teksturu plodova kada su zreli, dok polako gube tvrdoću kada su prezrele, ali nikada ne postanu skroz mekane. S druge strane postanu kožaste (zbog gubitka vode).
Odvajanje koštice od mesa ploda
S obzirom na odvajanje koštice od mesa ploda sorte bresaka se mogu podijeliti na kalanke i durancije. Kod kalanki koštica se odvaja od mesa ploda, dok se kod durancija ne odvaja. Također postoje sorte kod kojih se koštica odvaja tek u punoj zrelosti te se zovu polukalanke.
U sortnoj listi Republike Hrvatske za breskvu je navedeno 40 sorata, a u ovom članku opisat ćemo neke značajnije i zanimljivije sorte sa sortne liste te one koje nisu na sortnoj listi, a mogu biti zanimljive zbog njihove otpornosti. Prilikom odabira sortimenta, a zbog sve učestalijih mrazeva, kao primarni faktor treba uzeti vrijeme cvatnje i otpornost na mrazeve.
Redheaven
Redhaven je američka sorta koje je stvorena 1940 g u Michiganu (SAD) te je jedna od glavnih sorata u svijetu koja je uzeta kao standard za vrijeme dozrijevanja. Cvate srednje kasno. Kada je inicijalno puštena to je bila prva dobra kalanka na tržištu koja je brzo postala istaknuta u hladnijim regijama zbog svoje produktivnosti, tvrdoće i izgleda. Plod je okruglasto izdužen, mase od 160 do 180 g. Osnovna boja ploda je žuta, dok je dopunska intenzivno crvena koja prekriva 60 do 70 % površine. Meso ploda je žute boje, sa prisutnom crvenom bojom oko koštice, čvrsto, sočno i visoko kvalitetno. Ova sorta ima visoke i regularne prirode, određenu otpornost na mraz i dobru kakvoću ploda, zbog čega je i dalje dosta zastupljena u uzgoju.
Suncrest
Suncrest je američka sorta stvorena u Fresnu (Kalifornija, SAD) 1959. godine. Spada u srednje kasne sorte po vremenu dozrijevanja, a cvate srednje rano. Plod je velik, okruglasta, a katkada i jajolika oblika. Vrh je zaobljen i lagano udubljen. Kožica je intenzivno žute boje, a preko nje je razvijena dopunska intenzivno svijetlo crvena boja. Dopunska boja prekriva od 50 do 90% površine ploda. Meso je žuto, čvrsto i sočno te dobre kvalitete, okusa i ugodne arome. Kalanka je. Stablo je srednje bujno do bujno, a rodnost je obilna. Mana ove sorte je osjetljivost na mraz i slabiji udio dopunske boje ploda u odnosu na novije sorte.
Maycrest
Maycrest sortaselekcionirana je u SAD-u, a uzgaja se od 1977. godine. Plodovi dozrijevaju rano te spada u rane sorte. Također cvjeta rano. Plod je srednje krupan, 100-120 g, okruglasto-plosnatog oblika. Udio dopunske boje ploda je 70-80 % intenzivne crvene boje. Meso ploda je žute boje, izražene arome, vrlo sočno i dobrog okusa. Polukalanka je te je sklona pucanju koštice. Stablo je bujno visoke rodnosti.
Royal Gem
Royal Gem je selekcionirana u SAD-u a uzgaja se od 1992. godine. Spada u rane sorte po vremenu dozrijevanja te cvjeta rano. Plod je srednje krupan do krupan (150-170 g), okruglasto spoljoštenog oblika. Dopunska boja ploda je tamnocrvena koja prekriva skoro čitavu površinu ploda, zbog čega je izrazito atraktivnog izgleda. Meso je žuto-narančaste boje, čvrsto i sočno, kiselkasto-slatkastog okusa. Određenim konzumentima kiselina može biti previše izražena. Polukalanka je.
Dixired
Dixired – selekcionirana je u SAD-u. S obzirom na vrijeme dozrijevanja spada u srednje rane sorte, a cvate nešto kasnije od sorte `Redhaven`. Plodovi su okrugli, mase oko 200 g. Prekriveni su 70 do 90 % intenzivnom crvenom bojom. Meso je žute boje s prisutnim crvenim prugama, čvrsto, zadovoljavajuće sočnosti i dobrog okusa. Ima niže kiseline i viši sadržaj šećera. Polukalanka je. Stablo je bujno i vrlo rodno.
Fayette
Fayette je sorta breskve stvorena u SAD-u, a uzgaja se od 1966. godine. Spada u kasne sorte po vremenu dozrijevanja, a cvjeta rano te je osjetljiva na kasne proljetne mrazove. Plod je krupan (170-200 g) okruglastog i lagano ovalnog oblika. Dopunska boja ploda prekriva 50 do 80 % površine ploda. Meso je žute boje, s prisutnosti crvene boje oko koštice, sočno i dobrog okusa. Zbog osjetljivosti na mraz ne preporuča se za uzgoj na kontinentu. Stablo je vrlo bujno i vrlo rodno.
Cresthaven
Cresthaven je sorta stvorena u SAD-u, a uzgaja se od 1963. godine. Po vremenu dozrijevanja spada u kasne sorte, a cvate kasno i obilno te je relativno otporna na mrazeve. Masa ploda se kreće od 180 do 200 g. Dopunska boja ploda, koja je intenzivno crvena u obliku pruga, prekriva 50-70% površine ploda. Meso je žute boje, a blago je crvene boje oko koštice, čvrsto i sočno. Pogodna je za preradu, spada u kalanke. Ima visoku i redovitu rodnost.
UFO 3
UFO 3 je sorta breskve sa spljoštenim oblikom ploda koja je selekcionirana u Italiji 2001. godine. Po vremenu dozrijevanja spada pod rane sorte. Masa ploda se kreće od 80 do 100 g. Kožica ploda je svijetložute boje sa prošaranim crvenilom; meso je bijelo sa crvenkastim tonovima, aromatično, mirisno i dobrog okusa. Spada u kalanke. Stablo je srednje bujno, dobre rodnosti.
Fruteria
Fruteria nije navedena na sortnoj listi Republike Hrvatske, ali će se spomenuti jer joj se pridaje otpornost na kovrčavost lista. Po vremenu dozrijevanja spada u srednje kasne sorte (kraj srpnja). Plod je velik, sa prosječnom masom od 180 do 220 g. Boja mesa je bijela, sočno je, aromatično i kalanka je. Ima visoke i stabilne prirode, a cvate kasno (sredina-kraj travnja) zbog čega je otpornija na kasne proljetne mrazeve. Potrebno je napomenuti da je nedavno posađena i na pokušalištu Zavoda za voćarstvo, Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta, gdje u prvoj vegetaciji nije zabilježena pojava simptoma kovrčavosti lišća iako je godina za navedenu bolest bila izrazito povoljna. Navedeno, za sada, potvrđuje njenu otpornost prema navedenoj bolesti. Dostupna je u rasadnicima u Republici Hrvatskoj.
Pročitajte još:
Breskva – uzgoj, sorte i zaštita
Kada i čime tijekom godine zaštititi breskve i nektarine?
