U odnosu na svjetsku proizvodnju, uzgoj trešnje u Hrvatskoj znatno zaostaje s tehnološke strane, a time je i ekonomska isplativost proizvodnje sve manja. Danas se u uzgoju trešnje teži novim saznanjima i dostignućima u selekciji i oplemenjivanju podloga (posebno slabije bujnosti) i stvaranju novih samooplodnih sorti s većom masom i boljom kakvoćom plodova.

 

Trešnja je od davnina poznata po dosta tradicionalnom načinu uzgoja, atraktivna posebno u proljeće zbog obilnog cvjetanja pojedinačnih visokih stabala. Suvremena koncepcija uzgoja trešanja se temelji na većem broju stabala po jedinici površine. Da bi to postigli, potrebno je odabrati podloge slabije bujnosti i uzgojne oblike prilagođene za gusti sklop.

Gustoća sklopa

Odabir podloge za trešnju je dosta otežan, jer ni u svijetu, niti kod nas nema previše pouzdanih podataka o podlogama za trešnju. Potrebno je istražiti utjecaj podloge na plemku i obrnuto, te zahtjeve i prilagodbu podloge na različite ekološke uvjete. Kod trešnje postoji specifičan problem afiniteta sorta-podloga, koji dovodi do ograničenja primjene određenih kombinacija cijepljenjem. Postižu se bolji rezultati u proizvodnji podloga ako se koristi bezvirusni materijal i razmnožavanje podloga in vitro. 

 

Moguć je manji razmak unutar reda (0,8 pa i do 0,5 m), tada je potrebno znatno veći broj sadnica te se broj stabala po hektaru kreće od 3500 do 5000 komada, i tada je poželjno da se sade dobro razvijene jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice s lateralno razvijenim prijevremenim izbojima.

Prednosti slabo bujnih podloga

Uzgoj trešnje na slabo bujnoj podlozi ima prednosti u odnosu na tradicionalni uzgoj iz više razloga. Sorte trešnje koje se cijepe na podloge slabije bujnosti formiraju stabla za 30-50% manje visine i obujma krošnje, te već u drugoj odnosno trećoj godini ulaze u rodnost, a u petoj godini postižu punu rodnost s prirodom od 12 do 25 kg po stablu. Plodovi su krupniji najčešće ekstra i prve klase koji su najviše traženi na tržištu. S obzirom na rani ulazak u rodnost, trešnje na slabo bujnim podlogama imaju nešto kraće razdoblje pune eksploatacije, a ona u prosjeku iznosi 15 godina. S gledišta pomotehnike, na manjim i nižim stablima značajno se smanjuju troškovi određenih zahvata, a posebno troškovi berbe koja je mnogo lakša i jeftinija u takvom načinu uzgoja, a inače kod trešnje čini i više od 60% ukupnih troškova proizvodnje. Sama pomotehnika prilikom uzgoja na slabo bujnim podlogama je nešto intenzivnija i određeni zahvati se trebaju provoditi tijekom čitave vegetacije. Obično se obavlja pinciranje mladica, savijanje jednogodišnjih izboja, zelena rezidba u više navrata, a zimskom rezidbom se samo korigiraju propusti u zelenoj rezidbi.

 

Uzgoj na slabo bujnim podlogama zahtijeva i postavljanje armature, zbog plitkog i površinskog razvoja korijena kako ne bi pod teretom plodova došlo do izvrtanja stabala. Ta armatura može poslužiti ujedno i za postavljanje zaštitnih mreža protiv tuče i ptica koje su opasnost u vrijeme vegetacije i dozrijevanja plodova. Isto tako na te stupove se može postaviti i oprema (folije) za zaštitu nasada od kiše u vrijeme zriobe i berbe plodova trešnje, budući da pucanje zrelih plodova trešnje u proizvodnji predstavlja veliki problem i ogromne gubitke. Poželjno je osigurati i natapanje. Postoji velik broj vegetativnih podloga slabije bujnosti za trešnju koje se još istražuju, ali se najčešće za intenzivniji uzgoj koriste Gisela 5, Ma x Ma 14 i eventualno Edabriz.

Gisela

Radi se o seriji podloga nastalih u Njemačkoj (Giessen), križanjem vrsta Prunus i njihovih međuvrsnih hibrida. Razvijeno je više klonova: Gisela 1, 4, 5, 10 i druge. To su podloge slabije bujnosti, koje služe za podizanje gustih nasada trešnje, a sorte cijepljene na te podloge rano ulaze u produktivnu dob, te ubrzo postižu redovnu i obilnu rodnost. Najčešće korištena podloga je Gisela 5 (P. cerasus x P. canescens) na kojoj sorte formiraju stabla za čak 50% slabiju bujnost u odnosu na sjemenjak rašeljke (P. mahaleb). Razvija korijen u površinskom sloju tla te traži armaturu. Plemenite sorte cijepljene na ovu podlogu rano ulaze u stadij rodnosti i daju kvalitetne i visoke prirode. Nije kompatibilna s dosta sorata trešnje i ima izraženo pojačano lučenje smole. Poželjna je za uzgoj na nešto kiselijim tlima gdje je pH ispod 7 i daje nešto bolji prirod u odnosu na druge slabo bujne podloge za trešnju. Sadnice trešanja cijepljene na ovoj podlozi imaju nešto višu cijenu, što je i opravdano jer već druge godine po sadnji se na njima mogu vidjeti plodovi.
Maxma 14 (Delbard Brokforest) je podloga koja je prikladnija za karbonatnija tla, gdje je pH > od 7. Veće je bujnosti od Gisele 5, pa je poželjno saditi je na veće razmake. Tabel® Edabriz dobro podnosi teška i vlažna tla bez karbonata. U odnosu na prethodnu podlogu slabije je bujnosti od 20-40%. Sorte cijepljene na tu podlogu jako rano ulaze u rod, ali kod nekih sorata ova podloga utječe na smanjenje mase ploda te su plodovi sitniji.

Značajne sorte

Treba naglasiti da prilikom odabira sortimenta za sadnju na okućnici treba voditi računa da li je željena sorta samooplodna ili ne. Jer ako sorta nije samooplodna, potrebno je posaditi i adekvatnu sortu kao oprašivač, jer će u protivnom izostati rod. Isto tako važan je i odabir podloge (ako se žele tzv. patuljasta stabla onda svakako treba kupiti sadnice na nekoj od navedenih slabije bujnih podloga). New star, Isabella, Burlat i Van su gospodarski značajne sorte zbog pozitivnih karakteristika kao što su npr. krupnoća ploda, obojenost, kakvoća ploda i dr., a razlikuju se po vremenu dozrijevanja od ranih (Burlat) do kasnih (Van). Što se tiče kvalitete moguća su odstupanja od njihovih opisanih karakteristika ovisno o podlozi, ekološkim uvjetima te uvjetima uzgoja. Ima još nekoliko sorata koje su kvalitetne i mogu se preporučiti. Npr. Regina, Kordia, Hedelfingen, Germersdorfska, Stella i dr.

 

Uzgoj trešanja na slabo bujnim podlogama traži dosta angažmana i znanja, predstavlja dosta visoku investiciju ako se planira ozbiljnija proizvodnja, ali kratko vrijeme do ulaska u punu rodnost i dobra tržišna situacija (pristojna je cijena plodova i tržište nije prezasićeno kvalitetnim trešnjama) opravdavaju navedeni uzgoj. Sadnice trešnje na slabo bujnim podlogama mogu se nabaviti u većini voćarskih rasadnika.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakČarobne zvjezdice
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.