Ove je godine proljetni mraz potpuno uništio urod voća u mnogim područjima. Na voćkama pogođenim mrazom sva snaga rasta bit će usmjerena na mladice, jer nema plodova koji su veliki potrošač asimilata. To izaziva pojačanu bujnost i zasjenjenost krošnje i pogoduje širenju gljivičnih bolesti, koje se ove godine zbog obilja vlage ionako pojačano razvijaju.
Pojačana bujnost, slaba osvijetljenost krošnje i oštećena lisna površina kombinacija su čimbenika koja može dovesti do smanjene diferencijacije rodnih pupova za sljedeću godinu i začetka ciklusa naizmjenične rodnosti kojeg je ponekad i najiskusnijim voćarima teško prekinuti.
Ljetna rezidba
Kako bi se spriječile navedene negativne posljedice, ove je godine u voćnjacima potrebno posvetiti posebnu pozornost zelenoj rezidbi. Na nju posebno dobro reagiraju breskva i nektarina. No, ovaj se zahvat ionako treba provoditi redovito na većini voćaka u suvremenom sustavu uzgoja. Nažalost, zbog raznih razloga to se propušta napraviti, a posljedice su nedovoljna krupnoća i obojenost plodova, te povećani troškovi zaštite. Zelena se rezidba često naziva i „ljetna rezidba“ ili rezidba „u zeleno“. Njome se popravljaju i dopunjuju učinci rezidbe u mirovanju i pojačava osvijetljenost krošnje kako bi se osigurala kakvoća plodova i zametanje rodnih pupova za sljedeću vegetaciju. Zelena rezidba obvezna je mjera za uzgojne oblike kao što su kordonci, vretenasti grm i vitki vretenasti grm.
Obavlja se u više navrata. Rok za obavljanje prve ljetne rezidbe je bio u početku vegetacije, dok su mladice narasle 10-15 cm. Tada je trebalo obaviti pinciranje suvišnih mladica. Pinciranje je važno za oblikovanje krošnje voćke. Zato jer se rast voćke od početka usmjerava u skladu sa željenim uzgojnim oblikom, pa voćka ne troši snagu rasta na mladice koje bi se u sljedećoj godini rezidbom u mirovanju odbacile. Pinciraju se mladice blizu vrha izbojka koje bi postale konkurencija produljnici kako bi se spriječilo ogoljivanje donjih dijelova grana i poboljšala osvijetljenost. Pinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis. Osim produljnice provodnice i mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.
Na što treba paziti?
Druga ljetna rezidba obavlja se kada mladice završe vegetativni rast, što je kod većine voćaka krajem lipnja i početkom srpnja. Dakle, pravo je vrijeme da se voćari pripreme za njezino obavljanje. Ova se ljetna rezidba može obaviti i na mladim voćkama na kojima smo propustili obaviti prvu zelenu rezidbu u svrhu oblikovanja krošnje. U ovoj rezidbi treba ukloniti mladice koje zasjenjuju unutrašnjost krošnje. Jačinu rezidbe treba prilagoditi snazi rasta voćke pazeći da rezidba ne bude prejaka. Zato jer bi se tada izgubilo previše lisne površine i time smanjio rast mladice ispod potrebnog minimuma.
Općenito je pravilo da se bujnije voćke mogu orezati jače, a slabije bujne voćke treba orezati slabije. Na mnogim se voćkama nepotrebne mladice mogu jednostavno iščupati. Prednost takvog postupka je što se na tom mjestu više ne razvijaju nove mladice koje bi u slijedećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati. Polovicom kolovoza treba obaviti se još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije. Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova koji se tamo nalaze.
Mnogi voćari propuštaju obaviti ovaj zahvat na kasnim crvenim sortama jabuka kao što su „Braeburn“ „Crips Pink“. Uzalud odugovlače s berbom u nadi da će postići odgovarajuću obojenost. Tada plodovi prezriju ili bivaju oštećeni od jesenskog mraza, što se loše odražava na kakvoću plodova i skladišnu sposobnost.
Zelena rezidba u kolovozu posebno je pogodna za kasne sorte breskve i nektarine koje se u to vrijeme oberu. Na njima se, pored suvišnih mladica koje zasjenjuju krošnju, uklanjaju i sve grane na kojima su bili plodovi. Takav postupak omogućuje bolje zarastanje rana, pojačava osvijetljenost krošnje i rasterećuje radnu snagu. Zato se redovita zimska rezidba obavlja brže i lakše.