U Hrvatskoj uzgoj trešnje ima dugu tradiciju, a uzgaja se manje ili više na području cijele zemlje. Kako nemamo dovoljno iskustva s novim podlogama, sortama i sustavima uzgoja često se pogriješi kod podizanja novog nasada trešnja. Još je manje iskustva s utvrđivanjem optimalnih rokova berbe i postupcima s plodovima do potrošača, uključivši postupke čuvanja.
Što utječe na pojavu bolesti trešnje?
Ipak, u pogledu kontrole štetnih organizama trešnje struka ima dovoljno spoznaja da pravovremeno, uz što manje zahvata, spriječi njihov negativan utjecaj na kvalitetu i količinu uroda. Sa stanovišta zaštite bilja trešnja nije jako zahtjevna vrsta, kao što je primjerice “kraljica voća” – jabuka. Izbor staništa na kojem se podiže novi nasad je od velike važnosti. Zato jer treba izbjegavati položaje s povišenom vlagom zraka i dugotrajnim zadržavanjem vlažnosti u krošnji. To izravno utječe na stupanj pojave i razvoja biljnih bolesti.
To stoga jer se na trešnji javljaju bolesti tipične većem broju koštičavog voća. Npr. šupljikavost lišća (Stigmina carpophylla), palež cvijeta i trulež plodova (Monilina laxa) i kozičavost lišća (Blumeriella jaapii). Ali, njihovo usmjereno suzbijanje organskim fungicidima tijekom vegetacije se provodi samo u plantažnim nasadima. Dok se veliki broj osamljenih stabla uz okućnice i/ili vikendice ne štiti protiv spomenutih uzročnika bolesti. Novije procjene govore o uzgoju 800.000 stabala trešnje u našoj zemlji. To bi na osnovu proračuna uzgoja na bujnoj podlozi većih razmaka činilo oko 4.000 ha.
Kako po stanovniku trošimo svega 3 kg plodova trešanja, tržna proizvodnja je nedostatna, a većina stabala u našoj zemlji uzgaja se ekstenzivno za vlastite potrebe kućanstva. Ove su sezone mnogobrojna stabla trešnje koja se uzgajaju uz okućnice ili vikendice za vlastite potrebe kućanstva već krajem ljeta izgubila lišće zbog širenja gljivične bolest. Kozičavost lišća (Blumeriella), koju u plantažnim nasadima tijekom sezone nekoliko puta suzbijamo organskim fungicidima.
Kao u većini voćnih vrsta preporučuje se u integriranoj i/ili ekološkoj proizvodnji provoditi preventivna tretiranja bakarnim pripravcima ujesen u vrijeme otpadanja lišća i kasnim zimskim rokovima prije otvaranja pupova.
Opadanje plodova
No, u prvoj polovici svibnja u više suvremenih plantažnih nasada trešanja uočene su negativne promjene. Prvo na lišću (u manjoj mjeri), a zatim u ekonomski značajnim štetama na zelenim plodovima. Na nekim je sortama trešnja uzgajanim na slabo bujnoj podlozi (gisela) na taj način u relativno kratkom razdoblju propalo od 50-90 % plodova (osobito na sortama regina i big star). Iste simptome na plodovima dojavljivali su i neki proizvođači koji drže stare sorte trešnje u okućnicama. Vrlo povoljni uvjeti za razvoj bolesti cvijeta trešnje zabilježeni su u danima od 5.-9. travnja.
Tih je dana kiša padala na većini lokaliteta središnjeg dijela Hrvatske, zadržavanje vlage na biljnim organima je bilo dugotrajno (oko 3.000 minuta), a temperature su bila u rasponu od +7° do +23°C! U tom je razdoblju još uvijek cvala jedna od dominantnih sorata trešnje u plantažnim nasadima: kasno-cvatuća sorta regina. Većina vlasnika plantažnih nasada trešanja preventivno je pred tim prohladno-vlažnim razdobljem preventivno suzbijala uzročnika paleži cvijeta (Monilinia spp.). Čije smo simptome u Međimurju na netretiranim stablima primijetili zadnjih dana travnja o.g.
U prvoj polovici i sredinom svibnja zapažali smo sve jaču pojavu pjegavosti lišća i osobito još zelenih plodova trešnje. To je tamna i suha, rubna, pjegavost na lišću, te prijevremena promjena boje plodova uz izraženu tamno-sme đu pjegu. Tako in ficirani plodovi trešnje su sredinom svibnja o.g. za vjetrovitog vremena masovno otpadali.
Inkubacijom plodova u frigo-komori uz optimalne temperature i vlagu nije uočena pojava truleži ploda (Monilinia spp.), već je naknadno iz ovlaštenog laboratorija u dostavljenim uzorcima plodova trešnje detektirana bakterija Pseudomonas syringae.
Bakterijske bolesti trešnje
Poznato je da se na koštičavim voćnim vrstama javljaju bakterijske bolesti koje uzrokuju vrste iz rodova Pseudomonas i Xanthomonas. Prema vanjskim simptomima ovih bakterijskih bolesti teško je razlikovati koji je uzročnik odgovoran za infekciju. Ove su bolesti koštičavog voća u Hrvatsko relativno slabo poznate i istražene. Smatra se da bakterija Pseudomonas syringae češća napada breskve i marelice. Dok P.s. pv. morsprunorum je učestalije izoliran na trešnjama i višnjama.
Bakterija drugog roda je najčešće predstavljena vrstom Xanthomonas arboricola, te je vrlo opasna za breskve, a za svoj razvoj zahtjeva nešto više temperature zraka u odnosu na bakterije roda Pseudomonas. Bolesti koje na koštičavom voću uzrokuju ove dvije bakterije možemo nazvati bakterijske pjegavosti lišća i plodova ili bakterijski rak. Jače agresivni sojevi bakterije prodiru dublje pod koru voćaka i time uzrokuju palež kore i sušenje izdanaka.
Kod trešnje se često uz puno proljetnih “gumasto-smolastih” izlučina suše pojedine grane bez pojave površinskog i otvorenog raka.
Na lišću bakterije Pseudomonas syringae uzrokuju pjegavost u obliku okruglih ili ovalnih nekroza. Prodiranje u središnju lisnu žilu je usporeno. U vlažnim sezonama pojava ovih bakterijskih bolesti može biti izuzetno jaka, sa izravnim štetama na plodovima. Na plodovima koje naseljavaju bakterije se razvijaju tamne pjege (npr. na trešnji – vidi slike) ili veći broj tamnih, smolastih, ranica. Npr. na plodovima breskve).
Suzbijanje bolesti
Bakterijske bolesti koštičavog voća suzbijamo intenzivnim rezom oboljelih dijelova krošnje i primjenom bakarnih fungicida neposredno pred početak vegetacije. Nakon početka bubrenja, a prije otvaranja pupova i tijekom jeseni.
Bakarna sredstva u koštićavim voćnim vrstama smiju se koristiti samo za mirovanja vegetacije, a tada se koriste u povišenim koncentracijama.
Ako se bakterijska bolest tijekom vegetacije pojavila u jačem intenzitetu, tada se tijekom jeseni preporučuje primijeniti bakarne fungicide u dva navrata. Kad započne otpadanje lišća s još neodrvenjenih izdanaka koristimo neki od dopuštenih bakarnih pripravaka u smanjenoj koncentraciji. Naknadno se početkom ili sredinom studenog kad izdanci potpuno odrvene mogu primijeniti dopušteni bakarni pripravci u povišenoj koncentraciji.
