Graševina je ključna sorta u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju

280
graševina

Graševina je ključna sorta u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju, a ovogodišnjim urodom je i opravdala svoju reputaciju vrhunsko kvalitetne sorte koja slavonsku regiju i Podunavlje čini prepoznatljivima na vinskoj karti. Premda se činilo da vremenski uvjeti ove godine neće biti naklonjeni vinogradarima i vinarima, u posljednjim danima pred berbu, urod je više nego zadovoljavajući, a berba samo što nije počela.

Bila je teška godina. Unatoč kiši i lošem vremenu mi smo uporno obavljali zaštitu i prskanje vinograda i isplatilo se. A sad nam cijela godina ovisi o jednom jedinom danu. Berba uglavnom počinje početkom rujna, ali u našem poslu je ključna suma temperature i pojava leptira pa procijenjujemo da ćemo ovogodišnju berbu ipak započeti već krajem kolovoza. Kako bi odredili vrijeme branja radimo uzorkovanje grožđa. To je prva informacija koja nam daje okvirnu sliku, iako prema povijesti ranijih godina otprilike znamo što možemo očekivati, neovisno o izuzetno složenim klimatskim uvjetima. Na proizvodnju pod otvorenim nebom ne može se utjecati, ali svojim znanjima, vještinama i iskustvom nastojimo pridonijeti razvoju u pravom smjeru, kaže Mladen Alpeza, rukovoditelj operativnih poslova u Erdutskim vinogradima.

Najpopularnija bijela sorta

U jednoj od najvećih i najprepoznatljivijih vinarija erdutskog kraja, graševina je najdominantnija i najzastupljenija sorta. Od 513 hektara vinograda, čak je 280 pod graševinom, pa je od ukupne proizvodnje vina od 3,5 do 4 miijuna litara, dva milijuna litara vina graševine.

Erdutski vinogradi

Prinosi su prema kategoriji kakvoće. Graševina zna biti dosta neutralna, kao bazna pa je se može usmjeravati u različitim smjerovima. Naravno sve ovisi o kiselinama, dozrelosti, vremenu berbe, kvascima i brojnim drugim čimbenicima, kaže Melita Rumbak, enologinja u Erdutskim vinogradima.

Vjerojatno najpopularnija bijela sorta grožđa u Hrvatskoj, graševina, u pet je slavonskih županija zastupljena na čak 72 posto vinogradarskih površina. Razlog njene rasprostranjenosti i popularnosti  je prvenstveno u prilagodljivosti kad je u pitanju tlo, ali i klimatski uvjeti. Izvrsno podnosi zimske temperature, a kasno na proljeće kreće s vegetacijom pa je manje zahvaćena mrazevima. Nije odveć osjetljiva na bolesti i štetnike i dobre je rodnosti, a jedna je od rijetkih sorti vinove loze koja ima dvije važne osobine, kakvoću i količinu. Stoga ne čudi što je omiljena među vinogradarima i vinarima.

Različiti stilovi vina

Sigurnost i stabilnost količine i kvalitete igra ključnu ulogu, smatra predsjednik Nadzornog odbora Erdutskih vinograda Josip Pavić.

– Mi sebi ne možemo dozvoliti luksuz priče da je godina bila ovakva ili onakva. Naš kupac očekuje nešto od Erdutskih vinograda i mi uvijek moramo voditi računa o dovoljnim količinama kvalitetnog i zdravog grožđa da bi mogli proizvesti kvalitetno vino i ispuniti očekivanja kupaca. Jedna je priča kad radiš dvjesto litara, a druga kad radiš dva milijuna litara, smatra Pavić.

Prema njegovim riječima na tržištu postoji potreba za puno varijacija i stilova graševine, pa treba razvijati puno etiketa za puno okusa.

– Za mene je graševina savršena sorta – u vinogradu je nježna, ali otporna i postojana; u vinariji – prelijepa i iskričava u primarnim cvjetnim i voćnim senzacijama, elegantna i užitna i do dvije ili tri godine nakon berbe, te bogata i raskošna u tercijalnim predikatnim aromama. Vino tako jednostavno, a tako kompleksno i raznoliko, kaže jedna od rijetkih žena vinarica Jasna Antunović Turk, vlasnica Vinarije Antunović u Dalju.  

Svoje vinsko carstvo, ta je višestuko nagrađivana vinarica, počela graditi upravo na graševini. Od cjelokupne godišnje proizvodnje vina, od oko 700 hektolitara, čak 65 posto je graševina.

– Moji su vinogradi smješteni na lijepim južnim padinama i udaljeni tek jedan kilometar od Dunava koji na toj poziciji meandrira te ih grli sa sjevera, istoka i juga. Terroir vinogorja Erdut,  Hrvatskog Podunavlja je specifičan baš zbog dominantnog utjecaja Dunava na klimu i osobine tla. Klima je umjereno kontinentalna s toplim i vrućim ljetima te hladnim zimama, nadmorska visina je od 150 do 400 m, umjerene količine vlage i padalina, a tlo je u tipu degradiranog černozema. Čini se da je graševina svoj najdraži terroir našla upravo u Podunavlju, smatra Jasna i naglašava da se vino od graševine može razvijati u nekoliko stilova, od živahnog i suhog, preko zrelog i bogatog, lagano zadimljenog i elegantnog do poluslatkog te slatkog i u konačnici botritičnog.

Vinarica Jasna Antunović Turk iz Dalja

Moja mlada graševina ima ugodan zeleno-svjež miris kore ploda jabuke i kruške. Malo cvjetne komponente podsjeća na miris lipe. U svom zrelijem izdanju, graševina 2013, ima zagasitije tonove, a odležavanjem je dobila punoću i zaobljenost. Okus je intenzivniji i duži, s više toplih, više cvjetnih nota i prezrelog voća, aroma karakterističnih za nešto kasnije rokove berbe, objašnjava vinarica Jasna.

Da se sljubljivanje Jasninog, truda, pažnje, znanja i ljubavi koje ulaže u vinograde i sazrijevanje grožđa, te one jedne ženske note prilikom stvaranja vina, pokazalo kao prava formula, dokaz su i brojne domaće i međunarodne nagrade, među kojima se posebno ističe Decanterova platina 2017. godine u Londonu, za graševinu premium iz 2013.godine.

Prioritetni zadatak: brendiranje slavonske graševine

Kako bi se sagledao značaj graševine i benefiti koje ona donosi, ali i problemi s kojima se susreću vinogradari i vinari, organiziran je festival i simpozij graševine, po prvi puta održan u dvorcu obitelji Turković u Kutjevu, gradu vina. Razgovaralo se i o Zakonu o vinu, studiju o konzumiranju graševine, te mogućnosti razvoja, turizma vina u Slavoniji i Hrvatskom Podunavlju. Istaknuto je da je ona ključna sorta za razvoj vinarstva i vinogradarstva, a njezina promocija prioritetni zadatak udruge Graševina Croatica. Prema riječima potpredsjednika udruge, Josipa Pavića, radi se o vrhunskoj kvaliteti koja potvrđuje identitet regije, ali postoji nekoliko problema na koje se mora djelovati.

Prvi problem je što bilo kakva smišljena marketinška strategija na razini Hrvatske i na razini regije, ne postoji. Osim toga, tu je i velik nesrazmjer između uvoza i izvoza. A ono najpogubnije je, što od najjeftinijeg vina koje dolazi u EU iz trećih zemalja, čak 40 posto završi u Hrvatskoj, ističe Pavić. 

Suzbijanje sivog tržišta, te zaštita oznake slavonske graševine još su neke ključne pretpostavke za kvalitetan razvoj vinarstva i vinogradarstva. 

Sivo tržište nastaje kad ne znate gdje je otišlo ni grožđe ni vino, a ono se počinje razvijati u vinogradu. Kad nadzornik utvrdi koliku količinu očekujemo, ta berba mora završiti u našem vinu ili nečijem kome prodamo grožđe. To je veliki korak u kontroli proizvodnje, a onda i tržišta. U Hrvatskoj se prema nekim podacima proizvodi oko 94 milijuna i 300 tisuća litara, a od toga preko Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo ide oko 48 milijuna. Znači ispod 50 posto se ne zna kako je došlo na tržište. Gdje je tu položaj graševine? Ali kad se uzmu vina s geografskim podrijetlom, od svih vina koje Slavonija proizvodi graševina je 72 posto površine, dok ostale graševine koje nisu iz Slavonije  čine oko 50 posto, kaže Pavić.

Smatra da upravo tu leži problem jer zbog velike količine graševine bez porijekla, graševina je postala sinonim za bijelo vino.

Malvazija se u Istri uspjela profilirati kao pravo kvalitetno vino, nitko to ne poistovjećuje s gemištom. Od 30 milijuna koliko uvozi Hrvatska oko 20 milijuna dolazi iz trećih zemalja, a dosta vina dolazi pod kreativnim imenima graševine, a to nije graševina. Mi moramo našu graševinu podići na višu razinu, ističe Pavić.

Josip Pavić, potpredsjednik udruge Graševina Croatica

Upravo iz tih razloga radit će se na specifikacijama i morat će biti zadovoljeni određeni kriteriji. Osim toga certificirani enolozi će davati ocjenu može li vino nositi oznaku slavonska graševina, pa će vino koje nosi tu markicu biti vrijednije i kvalitetnije nego vino koje dolazi iz nekih drugih izvora.

Uloga vinskih organizacija

U Hrvatskoj se  osnivaju četiri vinogradarske regije:  Hrvatska Istra i Kvarner,  Dalmacija, Središnja⁄Bregovita Hrvatska, Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Iz tih regija djelovat će vinogradarske i vinarske regionalne organizacije. Za područje Slavonije i Hrvatskog Podunavlja to je udruga Graševina Croatica koja je ispunila zakonske uvjete, s više od 33 posto površina koje su ušle u udrugu i tako osigurale pretvorbu u vinsku organizaciju s javnim ovlastima. Inače udruga Graševina Croatica je najveća udruga vinara Slavonije i Baranje, a okuplja gotovo sve vinare i vinogradare istočne Hrvatske. Osnovana je s ciljem promocije graševine kao najvažnije sorte, ali je svoje djelovanje proširila i na druge sorte koje vinari toga kraja proizvode.  

Regionalna vinska udruga nositelj je vinskog razvoja što znači da će određivati marketinšku strategiju, planove, voditi cjelokupnu promociju regije, pojedinih podregija a u okviru toga najviše sorte graševine. Neke planove bazirali smo na primjeru Villanya koji je nama najsličniji a koji je u vinskom turizmu i ponudi otišao dosta daleko u odnosu na našu regiju, naglašava Pavić.

Na vinskim organizacijama ostala je još jedna velika uloga, a to je zadržati mlade ljude u Hrvatskoj.

Svjedoci smo da se ljudi iseljavaju, a treba stvoriti uvjete mladim obiteljima za normalan život. Nastojat ćemo im pomoći u osnivanju malih vinarija, deset do petnaestak, i tako u svakom dijelu regije. Ta cijela priča treba završiti tako da ljudi mogu od toga živjeti, zaključuje Pavić.

Da će upravo vinari kroz regionalne organizacije biti nositelji brendiranja, posebice onih vrhunskih vina sa zaštitnom oznakom zemljopisnog porijekla, mišljenja su i u Odjelu za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore.

Činjenicom da proizvodimo 70 do 80 milijuna litara godišnje, nismo zadovoljni. Isto tako naš izvoz pokriva tek 53 posto uvoza vina, dakle još smo veliki uvoznici vina. Ono što ohrabruje je da smo prošle godine izvezli 23 posto više vina i to više cjenovne kategorije, pjenušaca i vrhunskih vina. Smatramo da imamo veći potencijal i u sektor vina treba što više implementirati znanja, inovacija, tehnoloških dostignuća, a što bi trebalo doprinijeti i produktivnosti i konkurentnosti vinarskog sektora. Novi zakon će biti zamašnjak i vinskim regionalnim organizacijama, a cilj je brendirati cijelu Hrvatsku kao zemlju vina. Slavonija, Dalmacija i Istra, trebaju postati perjanice eno i gastro ponude. Moderni turisti žele autentičan doživljaj, a upravo kroz konzumaciju hrane i vina, turisti će najbolje upoznati ove krajeve, način života i tradiciju stanovništva, kaže Dragan Kovačević, potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam.

Prilog broja “Sušenje voća, povrća, aromatičnog i ljekovitog bilja” pročitajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 16.

Pretplatite se na tiskano izdanje OVDJE te budite u korak s najnovijim događanjima i saznanjima iz poljoprivrede.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje