Hrvatsko voće treba biti posebno označeno u trgovinama

51

Hrvatska voćarska zajednica krovna je udruga koja zastupa interese domaćih voćara, stoga je novoizabrano vodstvo, predsjednik Branimir Markota i zamjenik predsjednika Stjepan Zorić, na susretu s novinarima u voćnjaku Vrtovi voća, iznijelo neke podatke o urodu ove godine, te teškoćama s kojima se susreću hrvatski voćari.

Prema podacima Svjetske asocijacije za jabuku i krušku (WAPA) na godišnjoj konferenciji o prognozi uroda u Europi (Prognosfruit), očekuje se da će u Hrvatskoj ukupna bruto proizvodnja jabuka ove godine, nakon dvije loše godine, iznositi oko 110.000 tona, od čega će između 60 i 70 posto biti prve klase, a 15.000 tona jabuka ekstra klase bit će izvezeno.

Voćari protiv uvoza jabuka u jeku domaće berbe

Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu, kad je na urod pogubno utjecao mraz, povećala proizvodnju jabuka čija je potrošnja 150.000 tona. Izneseni su i podaci kako će Europa u 2018. imati urod od 12,6 milijuna tona jabuka, od čega su 4,5 milijuna tona jabuke iz Poljske, pa će poljski izvoz značajno utjecati na domaće tržište. Novi predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota naglasio je da proizvođači očekuju, ovisno o sorti, a i kvaliteti, cijenu od netto 2,5 do 3 kune po kilogramu, a kad se toj cijeni dodaju svi troškovi od voćnjaka do police u trgovini, cijene jabuka ne bi trebala biti veća od cca šest kuna po kilogramu, s kojom bi svi trebali biti zadovoljni od proizvođača, trgovaca do potrošača. Prema informacijama iz doline Neretve ove godine očekuje se urod 60.000 tona mandarina, čija je berba uranila, a proizvođači se nadaju otkupnoj cijeni od tri kune za prvu klasu, a dvije kune za drugu klasu. Domaće potrebe za mandarinama su 15.000 tona, što znači da će uz njihov povećani izvoz, 12.000 tona u regiju, trebati izdvojiti i 12 do 15 milijuna kuna za donacije 5-6000 tona mandarina na domaćem tržištu.

Voćari se trebaju bolje udružiti

No, i dalje je prisutna stara praksa nekih nekih trgovačkih lanaca, bez obzira bili oni u domaćem ili stranom vlasništvu, da se u jeku berbe uvoze jabuke po dampiškim cijenama od 0,50 eura, s tim da je PDV na voće tamo daleko manji nego kod nas. Osim toga, čim se domaća jabuka, ljetne sorte Gala i Elstar, pojavila na tržištu krenulo se s akcijama od samo 3,99 kuna, a koja je i do 60 posto od cijene za koju se realno ta mlada jabuka mogla plasirati na tržište. Zašto je u Hrvatskoj toliko izražena dominacija trgovačkih lanaca, koji u drugim zemljama ne diktiraju sami otkupnu cijenu, već to rade udruge voćara, odnosno proizvođačke organizacije, odgovor se krije u samom pitanju. Priznajemo da smo mi voćari djelomice krivi što se nismo bolje udružili i tako ujedinjeni zajednički nastupili prema otkupljivačima. Sigurno bi zajedničkim snagama i većim količinama voća imali bolje pregovaračke uvjete, ističe Stjepan Zorić.

""

Novo vodstvo HVZ-a drži kako hrvatsko voćarstvo ima ogroman potencijal, ali zbog niza problema iz prošlosti i loših poljoprivrednih politika nije konkurentno. Smatraju i kako je nužan partnerski odnos proizvođača, otkupljivača i trgovačkih lanaca, jer potrošači imaju pravo znati što kupuju. Razmišljaju i o akciji označavanja domaćih voćnih proizvoda – proizvedeno u Hrvatskoj, kako bi potrošačima bilo uočljivije, preglednije i lakše naći hrvatsko voće, a samim tim bi se i povećala kupnja voća proizvedenog u Hrvatskoj i stvorila veća potražnja i bolje cijene, a s vremenom smanjila potrošnja i uvoz stranog voća. Hrvatski voćari opravdano tvrde kako je domaće voće kvalitetnije, ali teže nalazi put do trgovina zbog prevelikog uvoza i to nekvalitetnog, jeftinog voća.

Smatraju i da se nadležne stručne institucije bave više same sobom, odnosno administracijom, a ne potrebama i zahtjevima domaćih proizvođača voća na otvorenom tržištu. Podpredsjednik HVZ-a Stjepan Zorić upozorio je da je samo ove godine u Hrvatskoj izvađeno 10 posto voćnjaka, a trebalo je biti toliko posađeno novih nasada. Hrvatski voćari imaju bolje mikroklimatske uvjete, posebno u odnosu na Poljsku, koja je u samo pet godina podignula proizvodnju voća. Od zemalja u našem okruženju, Srbija proizvodi 400.000 tona jabuka, a Makedonija 140.000 tona. No, dok se u zemljama EU-a, razvija lokalno tržište i kratki lanci opskrbe, samo u Slavoniji nedostaje više od 10.000 tona skladišnih kapaciteta za voće, a naši OPG-ovi nisu dovoljno uključeni u školsku opskrbu voćem, kojom je obuhvaćeno 80 škola u Slavoniji gdje se veću cijenu dobiju za jabuke druge klase (3,5 kune po kilogramu) nego one prve klase.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje