Mikoriza borovnice pomogla spasiti nasad!

615
mikoriza borovnice

Stranice u tiskanom izdanju : 58 – 59

Mikoriza borovnice pomogla je Ivanu da spasi nasad. Mladi poljoprivrednik, nositelj OPG-a, Ivan Tonković (29)  dolazi iz Kutine i nositelj je OPG-a od 2008. godine kada je počeo s rasadnikom ukrasnog bilja, a u jesen 2012. godine zasadio je 8 i pol tisuća sadnica borovnice u vrećama na 2 ha vlastitog zemljišta.

Ivan, šumarski tehničar po struci, primjer je čovjeka neumornog duha koji nedostatke i probleme pretvara u izazov.  Krajem lipnja posjetili smo njegov OPG na kojem je u punom jeku bila berba borovnica. No sve nije tako veselo kako se čini jer je u 2016. godini  nasad borovnica dao urod od svega nekih sedamstotinjak kilograma što je ipak bilo ispod svega očekivanog, ali i isplativog. I usprkos svim mjerama: navodnjavanje, protugradne mreže, prihrana no nasad nije vratio dobrim urodom. Da bi ‘’spasio ‘’nasad borovnice pozvao je u pomoć stručnjaka iz Poljske Roberta Slezaka koji je mikorizirao sadnice te uveo novi način njege nasada.

Robert Slezak radi redovita mjerenja Ph tla u pokusnom nasadu borovnica

Zajedno sa suprugom Barbarom (mag. ing. biljnih zanosti), koja, koliko joj to obaveze dopuštaju,  jer je zaposlena u Ikei u prodaji cvijeća, radi na  OPG-u. Osim postojeće hortikulturne proizvodnje ukrasnog bilja (tuje, crvenolisni javor, ukrasne trešnje itd.), spomenutih 2 hektara nasada borovnice u vrećama , zasadio je sa Slezakom pokusni nasad borovnica izravno u zemlju, a najnovije je da uzgaja i sadnice borovnice.

U berbi borovnica doduše pomaži i rade svi, supruga Barbara, susjedi, lokalni berači, a naglašava da je radnu snagu teško naći. Imaju i dvogodišnjeg sina koji vrlo rado jede borovnice, štoviše natrpa u obje ručice pa jede, da ne bi slučajno nedostajalo. Ivanu su puno sa sredstvima pomogli i roditelji te hvala Bogu nije u kreditima. Planira još zasaditi hektar i pol borovnice.  Posla je tu puno i previše za njega samoga, jer samo trava naraste za 3 dana, žali se Ivan.

Veliki problem s mladim nasadom borovnice

2012. ujesen kupili smo sadnice borovnica  Duke , Chandler, Blue crop, Spartan i Patriot u vrećama, njih 8 i pol tisuća, te ih postavili na parcelu od 2 hektara. Imali smo velikih problema s nasadom, sadnice su slabo napredovale, bobice su bile sitne, nisu bile ni ukusne.  2014. godine je bilo već nešto urodilo, 2015. i 2016. oko 600 do 700 kilograma, a prethodne dvije godine po oko 2 tone. Teško je procijeniti ovogodišnji urod , jer neke biljke nisu rodile, a neke po nekoliko kilograma…

Tada sam slučajno upoznao  Roberta Slezaka, krajem ljeta 2017. godine te smo u tom trenu uspjeli spasiti nasad- priča Ivan.

Slezak je procijenio da su biljke u fazi neuhranjenosti i šoka, ali da se još mogu izvući. Stare biljke su  ujesen 2017. godine mikorizirali, te dosadili novih 2 tisuće. Promjenom načina gnojidbe , načina navodnjavanja i načina rezidbe došli su u situaciju u kakvoj su sada, znači još uvijek u nekoj razvojnoj fazi, ali stadiju uspona.

U zadnjih 2 godine smo ostvarili veliki napredak.  Pogreška je bila u gnojidbi, zapravo u njenoj formulaciji, ja sam stalno išao s jednom formulacijom gnojidbe, a borovnica kao biljka zahtijeva različite formulacije u različitom periodu godine. Ključna je bila i mikoriza koja je pomogla da biljka usvoji sva ta hraniva bolje nego što bi ih biljka sama usvojila. Povezao sam se i razgovarao s drugim proizvođačima biljaka, meni je u principu stradavalo po 70 –ak biljaka po godini na cijelom nasadu, dok je drugima stradavalo još i više. Ove godine stradalo mi je samo 10-ak sadnica. Na borovnici su bolesti najmanji problem, ove godine su bila samo dva tretiranja , botrytis i napad gusjenica. Ako je biljka u dobroj kondiciji i bolesti su svedene na minimum.

Prednosti ima, jer je supstrat sa sadnicama u vrećama točno prilagođen potrebama. No problem je što su biljke pomalo prerasle vreće i trebat će ih najkasnije u 10-oj godini presaditi ili u zemlju ili u veće vreće što zahtijeva ogroman ručni rad i dodatne troškove, kaže Slezak.

Solidna godina za borovnicu

Ove godine period dozrijevanja borovnice kasni oko 10 do 15 dana, a kasni zapravo sve, marelice,  trešnje…Okus borovnica je ove godine bolji, lanjske godine je bio slabiji što se tiče šećera i same punoće okusa, a plod je borovnice baš onakav kakav treba biti.  Bilo je sunčanih dana da borovnica dobije slatkoću i boju, a opet bilo je dosta kiše koja borovnici odgovara. Za borovnicu je ovo solidna godina, jedino što je produžila period dok je dozrela. Sezona berbe borovnice je po prilici počela 10. lipnja, a trajat će negdje do 1. kolovoza.  Htio bih produžiti sezonu berbe da počne već u svibnju.

Sorte borovnica se međusobno puno ne razlikuju po vanjskom izgledu i aromi, u biti bi samo neki vrhunski stručnjak bi primijetio razliku.  U biti se sorte borovnice međusobno razlikuju po periodu dozrijevanja, tumači on.

U želji da vidim kako će se ponašati sorte borovnice koje bi zadovoljile te uvjete, zasadio sam pokusnu plantažu te da vidimo kako će se ponašati borovnice posađene izravno u zemlju,  jer neki kažu da su problem voluharice, neki kažu agrobakterije… Htjeli smo se uvjeriti na pokusnom nasadu borovnica u zemlji da vidimo ( Slezak i ja), kakvi su zapravo problemi.

Uspješna prodaja borovnice

Borovnicu proda na kućnom pragu te na lokalnoj tržnici. Rado bi naravno , kad bude imao više robe da ima organizirani otkup.

Ima i vlastitu rashladnu komoru , doduše tu je dodao malo umješnosti, od stare LEDO prikolice u koju je dodao rashladni uređaj napravio je malu rashladnu komoru kapaciteta 3 tone. Sam je isprobao , borovnica mu tu bude odlična kao prvi dan  bez kvarenja skoro 21 dan.

Aplicirao je 2015. godine na mjere EU za protugradnu mrežu i za traktor s pripadajućom priključcima (malčer i prikolicu) , te je dobio 70 % bespovratnih sredstava koja su mu odobrili pred Božić 2016 g. godine tako da je sve kupio u 2017. godini.

Planira u budućnosti sagraditi i vlastitu rashladnu komoru. Zasad nema drugih proizvoda od borovnice.

U prvoj fazi smo zasadili 8 i pol tisuća sadnica borovnice sorte, a planiram posaditi još 10 tisuća sadnica. Imam povjerenja u uzgoj borovnice, smatram je vrlo kvalitetnom biljkom, a drastično je porasla i potražnja. Ljudi ispočetka nisu imali pojma kakav je to proizvod, ali sad se to proširilo i ne moraš više govoriti ljudima.

Zašto mikoriza borovnice?

Mikoriza povećava prinos u ekstremnim uvjetima i do 60 %, a kvalitetu višestruko!

U Poljskoj se na mikoriziranim plantažama postiže urod iznad 20 tona s jednog hektara. S cijenom od 50 kuna po kilogramu to je brutto prihod od 1 milijuna kuna. Ne treba pri tome zaboraviti na značajne uštede vode i gnojiva. Kvaliteta i biokemijski sastav borovnica drastično su poboljšani. Mikoriza povećava prinos u ekstremnim uvjetima i do 60 %, a kvalitetu povećava višestruko.

Borovnice su slađe i ukusnije, a neke sorte i aromatičnije. Borovnice s mikoriziranih plantaža možemo uvrstiti u super hranu. Mikoriza je prirodna simbioza gljiva i biljaka te je za većinu biljaka neophodna za pravilan rast i razvoj. Najjeftinija je metoda intenzifikacije biljne proizvodnje te ju je dovoljno primijeniti jednom za cijeli vijek nasada.

Borovnice i brusnice zahtijevaju posebno kiselo tlo , jer im je  takvo prirodno stanište.

Mikorizna cjepiva Mykoflor®- za borovnice sadrže gljive Hymenoscyphus sp. , karakteristične za vrstu Vaccinium koje su provjerene u znanstvenim ispitivanjima  te korištenjem u praksi amatera kao i profesionalnih uzgajivača.

Kod uzgoja mikorizom borovnice lakše se održava pH tla, plodovi su ukusniji, veći i brojniji, dok su grmovi  jači, zeleniji te imuni na bolesti korijenja. Ektomikoriza povećava otpornost na bolesti te povećava otpornost na manjak vode i manjak mikroelemenata.

Mikorizu je najbolje primijeniti prilikom sadnje, ali nikad nije prekasno. Troškovi mikorize ovise o sastavu , a po jednoj sadnici iznose od euro do euro i pol za trajne nasade po aplikaciji,a ovisi naravno i  o tipu mikorize.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakDigitalno ribarstvo postaje stvarnost – otvoren Portal gospodarskog ribolova
Sljedeći članakPošumljavanje žirevima iz dronova: revolucionarna ideja mladog hrvatskog znanstvenika
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.