Pokušajte s uzgojem pistacija!

251

Postoji oko 11 vrsta pistacija (Pistacia spp. L.), a jedino se P. vera komercijalno uzgaja jer ima plodove adekvatne veličine. Vrste kao P. atlantica, P. terebinthus i P. integerrima koriste se kao podloge za P. vera.

Podrijetlo pistacija još nije poznato, ali se pretpostavlja da vjerojatno potječe iz središnje Azije. SAD, Turska, Iran, Afganistan, Italija i Sirija su glavne zemlje u kojima se uzgaja pistacio. Također se uzgaja u Pakistanu, Grčkoj, Indiji i Australiji.

Klima

Za uzgoj pistacija povoljne su visoke ljetne temperature, a one iznad 37.5 °C smatraju se idealnima. Naime pistacio na vrućim temperaturama postiže bolju kakvoću uroda (bolje punjenje lupine jezgrom i manje praznih lupina). Iz istog razloga ne preporuča ga se saditi na višim visinama jer hladnija ljeta ne omogućavaju dobar razvoj jezgre. Međutim, zime moraju biti dovoljno hladne kako bi se pravilno dovršila dormantnost (razdoblje mirovanja tijekom zime). Potrebno je oko 1000 sati temperatura od ili ispod 7.2 °C (inaktivne temperature) kako bi se prekinula dormantnost i otpočeo normalan rast u proljeće. Kad nisu zahtjevi za niskim temperaturama zadovoljeni, umjesto 5 listića na jednoj peteljci pistacio razvija samo tri. S druge strane temperature ispod -12.20 °C mogu uzrokovati odumiranje, pogotovo mladih sadnica pistacija. Vrste pistacija variraju ovisno o osjetljivosti prema niskim temperaturama. P. terebinthus je otporniji na hladnoću od P. atlantica, pogotovo na područjima gdje niske temperature padaju ispod -9.44 °C. P. integerrima je najosjetljivija na niske temperature. Oprašivanje se odvija pomoću vjetra, stoga će blagi vjetrovi tijekom cvatnje pozitivno djelovati na zametanje plodova. S druge strane jaki i suhi vjetrovi mogu loše djelovati na oprašivanje i smanjiti zametanje plodova.

""

Tlo i zahtjevi za vodu

Koji sortiment odabrati?

Odabir podloge

Kako saditi pistacio?

Nastavlja se

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 19/2018
Sljedeći članakPoziv na tiskovnu konferenciju Hrvatske voćarske zajednice
Avatar
Asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće. Pred diplomski studij, usmjerenje hortikultura, je završio na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu 2013. godine na temu „Djelovanje podloga na kakvoću plodova voćaka“. Diplomirao je na istoj znanstvenoj ustanovi 2015. godine, usmjerenje voćarstvo, na temu: „Vegetativni i generativni rast i kakvoća ploda crne bazge (Sambucus nigra L.)“. Trenutno je zaposlen kao asistent na zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje sudjeluje u provedbi europskog projekta na temu nisko pesticidne, održive proizvodnje voća. Znanstveni interesi su: učinak agroekoloških čimbenika na kakvoću voća, introdukcija manje poznatih voćnih vrsta, podloge voćaka i lupinasto voće.