Cijepljenje je najrašireniji način razmnožavanja agruma u svijetu. Ovim načinom se spajaju dva dijela različitih biljaka – podloge, koja će novoj biljci dati korijenje i prizemni dio debla, i plemke, koja će novoj biljci dati nadzemni dio, odnosno krošnju.

Mnogostruke prednosti cijepljenja

Na prvom mjestu, uklanjaju se loši učinci razmnožavanja sjemenom, jer će dobivena nova biljka biti identična matičnoj biljci od koje smo uzeli plemku. Osim toga skraćuje se razdoblje besplodnosti, tj. biljka ranije počne rađati. S druge strane, cijepljenjem se povećava otpornost na neke opasne gljivične bolesti, kao što je vlažna trulež korijenovog vrata na agrumima, omogućuje se bolja prilagodba različitim tipovima tla, kao i klimatskim uvjetima. Neke podloge su dobri regulatori rodnosti, kao i kakvoće plodova. Izbor podloge i plemke određuju klimatski uvjeti, tip tla kao i prisutnost bolesti agruma na određenom području. Bez obzira o kojem tipu cijepljenja se radi, dobar afinitet između podloge i plemke (kompatibilnost ) neophodan je kako bi se spriječila reakcija odbacivanja pupa.

Najčešći i najuspješniji način cijepljenja agruma je okuliranje ili kako se još naziva cijepljenje na slovo „T“. Agrumi se mogu okulirati u proljeće i u jesen. Proljetno okuliranje se naziva cijepljenje na budni ili tjerajući pup a jesenje na spavajući pup. Tjerajući ili budni pup krene poslije nekoliko tjedana nakon okuliranja, dok spavajući pup ostaje u stanju mirovanja preko zime do proljeća.

Podloga

Proizvodnja sadnica započinje sjetvom sjemena podloge. Do sjetve, sjeme se može čuvati u hladnjaku na temperaturi od 5°C i relativnoj vlazi od 85-90 %, (tzv. stratifikacija). Na ovaj način klijavost sjemena može trajati i do šest mjeseci. Za naše područje preporučuje se koristiti sjeme vrste Poncirus trifoliata zbog izuzetne otpornosti na niske temperature, a s kojim većina agruma ima dobru kompatibilnost. Uz priobalje se može koristiti i sjeme gorke naranče (Citrus aurantium) koja je nešto manje otporna na niske temperature. Sjetva se obavlja u rano prolijeće kad temperature dosegnu 12°C, ne ranije, jer sjeme ne klija na nižim temperaturama. Sijati se može na otvorenom ili u prikladnom sudu visokom oko 40 cm. Tlo, odnosno supstrat, treba biti laganiji i propustan. Odabrana posuda ispuni se homogenom mješavinom od 1/3 plodne vrtne zemlje, 1/3 zrelog stajnjaka i 1/3 sitnog riječnog pijeska. Sjemenke se siju u redove razmaka 10-15 cm, a unutar reda jedna od druge na razmak od 10 cm, te na dubinu od 2-3cm. Posudu sa sjemenom treba staviti na sjenovito mjesto i mlade sjemenjake postupno privikavati na sunce. Nicanje obično počinje 30-40 dana od dana sjetve. Sve do presađivanja, sjemenjaci se zalijevaju vodom svaka dva dana, redovito njeguju uklanjanjem korova i plitkim rahljenjem tla između redova. Kad mladi sjemenjaci dosegnu visinu od 10-15 cm, vade se i odabiru prije presađivanja. Odbacuju se svi oni kojima se korijen križa, oni koji imaju korijen u obliku slova S i L. Glavni korijen se skrati, a na nadzemnom dijelu se oreže odgovarajući dio listova. Presađuju se u crne plastične vrećice u navedeni supstrat ili specijalni supstrat za agrume. Tijekom ljeta mladi sjemenjaci se prihranjuju specijalnim gnojivima za agrume. Na proljeće slijedeće godine oni su spremni za cijepljenje.

""

Plemka

Grančica, odnosno plemka s koje se skida pup treba biti odrvenjena i normalno razvijena, te da potječe s prošlogodišnjeg prirasta, ako se okulira u proljeće. Pupovi s trokutastog dijela plemki kao i oni s trnom ne smiju se uzimati za okuliranje. Za okuliranje na spavajući pup, koji se radi koncem kolovoza i početkom rujna, mogu se uzeti plemke iz iste godine, ako su odrvenile. Najbolji su pupovi s rodnih grančica koje su položene koso ili vodoravno na rubu krošnje. Stablo s kojega se uzimaju plemke treba biti zdravo i rodno.

Okuliranje

Podloga, koja se cijepi, trebala bi imati debljinu od jednog centimetra u promjeru, odnosno debljina olovke. Da bi okuliranje uspjelo, kora se treba lako odvajati od drva. Na dijelu podloge, koji je bez pupova i neoštećen, dobro naoštrenim i dezinficiranim nožem za cijepljenje napravi se T-rez, duljina vertikalnog reza treba biti 2-2,5 cm. Zatim, pomoću noža za cijepljenje, pri spoju okomitog i vodoravnog reza, odvojimo koru s obje strane, kao da otvaramo prozor. Visina, na kojoj se okulira, ne bi trebala biti niža od 15 cm iznad površine tla, ako će se nastaviti uzgoj u loncu, ili 20-25 cm, ako će se sadnica uzgajati na otvorenom. S plemke najprije uklonimo sve listove kako bi se spriječilo isušivanje, zatim izrežemo pup ili okce duljine 2-2,5 cm zajedno s peteljkom. Isječeni pup oprezno, držeći ga za peteljku, umetnemo pod koru, tako da se gornji rez iznad pupa spoji s vodoravnim rezom na podlozi. Uspješan spoj će osigurati bolji prijem navrtka. Pri ovom spajanju važno je da se tvorna tkiva (kambiji), koja se nalaze između kore i drva, spoje i nastave rasti. Na kraju pup omotamo rastezljivom plastičnom vrpcom ostavljajući peteljku slobodnom. Peteljka je pokazatelj uspješnog ili neuspješnog cijepljenja. Ako skraćena peteljka, nakon 12-15 dana laganim dodirom prsta otpadne, okuliranje je uspjelo. Naprotiv, ako se pup nije primio, peteljka i pup će se osušiti. Nakon 20-25 dana pup krene i tada skinemo plastičnu vrpcu a podlogu orežemo 10 cm iznad pupa. Štrljak, koji je nastao rezanjem podloge, služi za vezivanje i uspravan rast mladog izboja. Kod okuliranja na spavajući pup, plastična vrpca, kojom je omotan cijeli pup zajedno s peteljkom, se uklanja tek na proljeće.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRaspisan natječaj za Vinsku kraljicu Zagrebačke županije za 2016.
Sljedeći članakPrednosti dubinskog rahljenja tla
Avatar
Rođena u Žuljani, opću gimnaziju završava u Dubrovniku, a Poljoprivredni fakultet u Sarajevu. Specijalizirala se u Francuskoj u području virusnih bolesti, posebno agruma. Do umirovljenja radi kao poljoprivredni, te gospodarski inspektor. Rođena u Žuljani (poluotok Pelješac) 1941. godine. Opću gimnaziju završila u Dubrovniku, te Poljoprivredni fakultet, voćarsko-vinogradarskog smjera u Sarajevu. Radeći petnaest godina u kombinatu „Neretva“ u Opuzenu, stekla je dragocjeno iskustvo u ispitivanju sorata raznih voćnih vrsta, posebice agruma. U navedenom periodu odradila i specijalizaciju u Francuskoj (Bordeaux i Korzika) iz područja virusnih bolesti raznih voćnih vrsta, posebice agruma. Nakon usavršavanja radila na testiranju voćnih vrsta na virusne bolesti. Iz obiteljskih razloga napušta kombinat „Neretvu“ i do umirovljenja radi kao poljoprivredni inspektor, kasnije kao gospodarski inspektor u Dubrovniku.