Reakcija tla (pH) – uzrok poremećaja u ishrani vinove loze

22

""Nedavno smo dobili pitanje pretplatnika iz Istre kojeg zanima zašto u njegovom vinogradu starom 10 godina, mlado lišće malvazije mijenja boju i počinje žutiti već u kolovozu, iako redovito gnoji ujesen s NPK 7-20-30, s 0.3 kg po trsu, a na drugim sortama (merlot, cabarnet) to nije toliko izraženo. Uz odgovor na pitanje pretplatnika, u ovom članku bit će riječi i o drugim teškoćama kod ishrane vinove loze uzrokovane nedostatkom hranivih tvari.

Na području Istarskog poluotoka, četiri su dominantna tipa tla na kojima se uzgaja vinova loza. To su tla koja su porijeklom nastala iz crvenica, smeđeg tla na vapnencu, rendzine i smonice na laporu. Navedeni tipovi tla značajno variraju u fizikalnim, biološkim, a posebno kemijskim svojstvima. Od kemijskih svojstava najznačajnija je reakcija tla (pH). U primjeru pretplatnika radi se o nedostatku magnezija, ako se simptomi javljaju na starom lišću. No, ukoliko se simptomi prvo javljaju na mladom lišću, tada je u pitanju nedostatak željeza (i cinka). Jednoznačan odgovor na ovaj poremećaj u ishrani vinove loze može dati isključivo analiza tla, odnosno biljke (lista). Isto tako, za neke sorte (graševina) odnosno podloge karakteristična je pojava nedostatka magnezija pred kraj vegetacije. Međutim, u tom slučaju nema negativnih utjecaja na visinu i kakvoću prinosa.

Vinova loza kao višegodišnja kultura za svoj normalan rast i razvoj te visok prirod zadovoljavajuće kakvoće iziskuje redovitu i uravnoteženu gnojidbu svim makro i mikroelementima. Nažalost, gnojidba se najčešće obavlja samo mineralnim gnojivima bez prethodne analize tla, i to NPK formulacije bez ostalih hraniva neophodnih za vinovu lozu, naročito mikroelemenata (željezo, bor, mangan, cink, molibden). Nadalje, primjena organskih gnojiva, napose stajnjaka sve je rjeđa.

U takvim uvjetima, uz neodgovarajuće uvjete okoline ( suša, obilna kiša) te karakteristike tla ( visoka-niska pH reakcija, teški mehanički sastav, nizak sadržaj humusa) vinova loza na svojim organima pokazuje znakove nedostatka, a u novije vrijeme i viška nekih hraniva (posebno dušika). Ti simptomi se javljaju na svim organima vinove loze, ali su u praksi najuočljiviji na listu (dušik, fosfor, kalij, magnezij, željezo, mangan, cink) i grozdu odnosno peteljci (bor, magnezij).

Zašto dolazi do poremećaja u ishrani vinove loze?

Kisela reakcija tla (pH<5,5)

Nedostatak fosfora

Graf: Utjecaj reakcije tla na primanje biogenih elemenata

Nedostatak kalija

Nedostatak magnezija

Nedostatak kalcija

Alkalna reakcija tla (pH>7,2)

Tablica 1. Otpornost podloga na vapno (Mirošević i Karoglan Kontić, 2008)

(nastavlja se)

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 22/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOtrovne kućne ljepotice
Sljedeći članakOPG-ima iz potpomognutih područja 13,3 milijuna kuna
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.