Uzgoj i rezidba kivike

35

Kivika (aktinidija, kivi, kiwifruit), Actinidia deliciosa povijuša je koja vodi podrijetlo od vrsta koje su autohtone na području Južne Azije. Početkom 20. stoljeća sjemenke kivike introducirane su na Novom Zelandu, pa se uzgoj proširio i u svijetu. Vodeći svjetski proizvođač kivike je Italija, a slijede je Novi Zeland, Čile, Francuska, Grčka, Japan i SAD. Pojavom oboljenja, tzv. raka kojeg uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. actinidiae proizvodnja je značajno devastirana u Italiji, Francuskoj i Novom Zelandu.

Kivika je drvenasta, listopadna voćna vrsta. Penjačica je koja može narasti i do 9 metara visine pa joj je za uzgoj potrebno osigurati armaturu. Listovi su zelene boje, dlakavi, okruglasti, a pri peteljki blago srcoliki. Rastu nasuprotno i imaju dugu peteljku. Cvjetovi su mirisni, svijetlo krem-bijele do žute boje, a formiraju se u pazušcu lista pojedinačni ili u skupini. Kivika ima odvojene muške i ženske cvjetove, tj. ženske biljke koje nose funkcionalno ženske i muške biljke koje nose funkcionalno muške cvjetove.

Ženski cvjetovi imaju razvijenu i plodnicu i prašnike, ali u prašnicima nema peludi i oni donose rod. Muški cvjetovi imaju zakržljalu plodnicu, ne donose rod, ali služe za oprašivanje. Temeljem toga, da bi se osigurala rodnost potrebno je u nasadu uz ženske posaditi i muške biljke. Optimalni odnos je šest ženskih i jedna muška biljka. Ako je oprašivanje loše, plodovi ostaju mali, lošije kakvoće i imaju značajno manji broj sjemenki.

Plod kivike je jajolikog oblika, smeđe boje pokožice, prekriven dlačicama. Meso ploda je tvrdo i kod većine sorata svijetlo zelene boje u vrijeme berbe s velikim brojem crnih sjemenki. Tijekom dozrijevanja meso ploda omekšava, prelazi u tamnije zelenu boju. Okus je kiselkast slično ogrozdu ili jagodama. Plod je bogat vitaminima C, E i B, kalijem, beta-karotenom te dijetalnim vlaknima. Sadržaj vitamina C je značajno veći u odnosu na ostalo voće i ima ga tri puta više od dnevne potrebe čovjeka. Kivika je karakteristična kultura u krajevima s blagom klimom, ali se sve češće sadi i u kontinentalnim dijelu Hrvatske. U vrijeme zimskog mirovanja, može kraće vrijeme podnijeti temperaturu od -10°C. Otpornost na hladnoću značajno je smanjena s početkom vegetacije pa pri temperaturi od -1,5°C dolazi do šteta. Mladi izboji u proljeće vrlo su osjetljivi na hladnoću i vjetar što zahtijeva položaje zaštićene od vjetra te kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Najbolje uspijeva na dubokim, dobro dreniranim tlima, lakšeg teksturnog sastava, dobro opskrbljenim humusom i biogenim elementima s manje od 10 % aktivnog vapna. Najpovoljnija reakcija tla jest pH 6-6,5.

Sadnja

Formiranje uzgojnog oblika

Ilustracija: Formiranje pergole

Obrada, navodnjavanje, gnojidba i berba

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 3/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakEdukacije poljoprivrednika o Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu.
Sljedeći članak1. Međunarodna konferencija i izložba o rakiji “Spirit of Rakia” 27. do 30. ožujka
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.