Uzimanje i čuvanje plemki za cijepljenje

27

Za sve načine cijepljenja koji se obavljaju u proljeće (cijepljenje pod koru, cijepljenje na jezičac, proljetna okulacija i proljetna čip – okulacija), plemke se moraju uzeti u vrijeme mirovanja dok još u njima ne kolaju sokovi, ali ne u vrijeme jakih hladnoća, i čuvati dok u podlozi ne krenu sokovi.

Najbolje vrijeme uzimanja plemki jest desetak dana nakon opadanja lišća. Važno je da se plemke uzimaju s potpuno zdravih stabala odgovarajućih sorata. Treba uzeti umjereno bujne izbojke, i to samo njihov srednji dio koji ima jasno vidljive i dobro razvijene vegetativne pupove s južne ili jugozapadne strane zdravih i rodnih stabala. Najpogodniji su izbojci debljine od 8 do 10 mm. Plemke treba povezati u snop, jasno označiti i zamotati u vlažnu krpu, zatim ih staviti u crnu polietilensku vrećicu koja se također označi. Nakon toga se vrećica stavi u hladnjak (idealno na temperaturu od 0 do 2° C). U tim se uvjetima plemke mogu čuvati nekoliko mjeseci, ovisno o vrsti. Potrebno je stalno pregledavati stanje plemki kako bi se one na kojima se pojavi plijesan, ili im neki pupovi počnu bubriti, odbacile.

Ako je povoljno vrijeme za cijepljenje, treba ga što prije obaviti, jer je već i nekoliko krenulih pupova na stablima siguran znak da će ubrzo i ostali pupovi potjerati, pa plemke neće biti uporabljive.

Ako pupovi na uzetim plemkama potjeraju tijekom čuvanja, nisu za uporabu. Pupovi mnogih voćaka mogu potjerati i u hladnjaku. Dovoljno je da prođu razdoblje inaktivnih temperatura i spremni su za rast mladica koji je na ovoj temperaturi spor, ali dovoljan da plemku učini neuporabljivom. Plemke zimzelenih vrsta uzimaju se u proljeće, neposredno prije cijepljenja i odstrane im se peteljke listova kao i za okulaciju. Da bi cijepljenje bilo uspješno, potrebno ga je obavljati u vrijeme kada su najpovoljniji uvjeti za srašćivanje podloge i plemke. Za srašćivanje podloge i plemke potrebna je odgovarajuća temperatura zraka i količina vode u biljci. Premda se neki načini cijepljenja mogu obavljati i prije kretanja vegetacije, bolje je voćke cijepiti u razdoblju vegetacije.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNjega sobnog bilja zimi
Sljedeći članakZa razvoj hrvatskog ribarstva osigurano 65 milijuna eura
prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
Rođen je 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a doktorsku disertaciju obranio 2004. godine. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. Rođen je 11. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Na Fakultetu poljoprivrednih znanosti Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1993. godine na VVV smjeru. Magristrirao je 2000. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju je obranio 2004. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine radi na Zavodu za voćarstvo Agronomskog fakulteta. U znanstveno-nastavno zvanje mlađeg asistenta izabran je 1995. godine, u zvanje asistenta 2000. godine, u zvanje višeg asistenta 2004. godine, u zvanje 2005. godine, u zvanje izvanrednog profesora 2009. godine, a redoviti je profesor od 2013. godine. Voditelj je preko 80 diplomskih ili završnih radova i jedne doktorske disertacije. Bio je mentor 1 studentskog rada koji je dobio dekanovu nagradu. Znanstveno se usavršavao u Izraelu kao korisnik stipendije Izraelske vlade. Član je jednog međunarodnog i jednog domaćeg znanstvenog društva. Autor je 9 knjiga i priručnika, od toga dva znanstvena priručnika i dvije međunarodne monografije. Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa Scientia Horticulturae citiranog u skupini A1 časopisa i član uredništva časopisa Agriculturae Conspectus Scientificus (Poljoprivredna znanstvena smotra). Dobitnik je priznanja časopisa Scientia Horticulturae za izvrsnost u recenziranju znanstvenih radova. Sudjelovao je na četrdesetak stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavio više od 50 znanstvenih i stručnih radova. Voditelj je jednog nacionalnog znanstvenog projekta, a do sada je surađivao na pet nacionalnih znanstvenih projekata. Bio je voditelj jednog VIP projekta i jednog tehnologijskog projekta i suradnik na jednom VIP i jednom tehnologijskom projektu. Također je bio nacionalni koordinator na jednom međunarodnom SEEDNet projektu, voditelj radne skupine na jednom TEMPUS projektu i suradnik na jednom međunarodnom COST projektu. Trenutačno je koordinator međunarodnog LIFE+ projekta „Low pesticide IPM in sustainable and safe fruit production“ vrijednog preko 1.8 milijuna €.