Fitoplazma flavescence dorée je štetni organizam razvrstan na II.A.II popis karantenskih štetnika, kako za EU, tako i za Hrvatsku. Sama činjenica što se neki štetni organizam nalazi na popisu karantenskih štetnika svrstava ga u red opasnih štetnika. On može prouzročiti neprocjenjive štete na poljoprivrednim kulturama.
Za epidemijsko širenje FD-fitoplazme u vinogradu odgovoran je za sada jedini poznati prirodni vektor američki cvrčak Scaphoideus titanus. On je prenosi svojim hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Osim vektorom, FD-fitoplazma rasprostranjuje se i zaraženim sadnim i reprodukcijskim materijalom. Američki cvrčak je ampelofagna vrsta. To znači da čitav svoj život provede na vinovoj lozi te prenosi FD-fitoplazmu hranjenjem sa zaraženih na zdrave trsove.
Fitosanitarne mjere za iskorjenjivanje fitoplazme flavescence dorée (FD)
Svaki karantenski štetni organizam zahtijeva obvezne i posebne fitosanitarne mjere. One se moraju provoditi s ciljem sprječavanja unošenja i širenja karantenskog organizma. Zemlje koje su se već suočile s pojavom FD-fitoplazma, npr. Italija, Francuska, Slovenija, Austrija i druge, pristupile su rješavanju ovog problema u vidu zakonske regulative koja nalaže:
• uspostavu i proglašenje zaraženog područja, tj. područja u kojem je molekularnim metodama (PCR, RFLP) ili drugim relevantnim metodama potvrđena zaraženost vinove loze fitoplazmom flavescence dorée (FD)
• eradikacija (krčenje i spaljivanje) zaraženih trsova s korijenom koji pokazuju tipične simptome fitoplazmi u žarištu. 1 km u krug od mjesta prve pojave bolesti
• krčenje čitavog vinograda ako ima više od 20% zaraženih trsova, tj. trsova koji pokazuju tipične simptome zaraženosti fitoplazmom
• sustavno praćenje vektora i pojave novooboljelih trsova u zaraženom području kako bi se pravodobno poduzele fitosanitarne mjere kojima sprječavamo daljnje širenje ove opasne bolesti
• obvezno suzbijanje vektora – američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) na zaraženom području.
U proizvodnim vinogradima za proizvodnju grožđa preporučuju se dva tretiranja. Prvo tretiranje nakon cvatnje do sredine lipnja (ličinke L3 stadija). Drugo tretiranje početkom srpnja (ličinke i odrasli oblici – poklapa se sa suzbijanjem druge generacije grožđanih moljaca). Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika učinkoviti su insekticidi na osnovi klorpirifosmetila (Reldan 40 EC, Lino 40 EC). tiametoksama (Actara 25WG). Zatim insekticidi iz skupine piretroida npr. deltametrina (Decis, Rotor i dr.) lambda cihalotrina (Karate). Alfacipermetrin (Fastac 10 SC, Direct 10 SC).
U Hrvatskoj niti jedan navedeni insekticid nema dozvolu za suzbijanje američkog cvrčka. Navedeni insekticidi imaju dozvolu za suzbijanje drugih štetnika na vinovoj lozi (npr. grožđanih moljaca, zelenog lozinog cvrčka i dr.). Prilikom suzbijanja štetnih kukaca za koje insekticidi imaju dozvolu smanjit će se i populacija američkog cvrčka. Insekticidi iz skupine piretroida nisu primjereni i dopušteni u integriranoj zaštiti. Zato svi vinogradari koji su uključeni u integriranu proizvodnju grožđa ne smiju koristiti piretroide. Uz ove obvezne fitosanitarne mjere u zaraženom području, potrebno je redovito provoditi i preventivne mjere u nezaraženom području uzgoja vinove loze. One uključuju sustavno praćenje pojave fitoplazmi vinove loze uz redovito praćenje vektora (utvrđivanje nazočnosti, dinamike populacije i brojnosti).
Treba obavezno suzbijati vektore u rasadnicima vinove loze (matičnjacima plemaka, podloga i prporištima loznih cijepova) u kojima je utvrđena njegova prisutnost. Kao mjeru prevencije trebalo bi se provoditi i krčenje zapuštenih vinograda i divlje loze koji su prirodni rezervoar FD-fitoplazme i vektora. Kao i edukacija vinogradara i rasadničara o simptomatologiji, epidemiologiji i mogućnostima sprječavanja pojave ove opasne bolesti vinove loze.
