Zimsko doba je razdoblje mirovanja, i vegetacije i vinogradara. Vinova loza je zaustavila kolanje sokova i aktivno uzimanje hranjiva. Samo minimalnim unutrašnjim procesima daje na znanje da živi i čeka svoj trenutak da ponovno prolista, procvate i rodi.
Zimi miruju i bolesti i štetnici vinove loze. Oni prezimljuju na svim organima vinove loze, korijenu, stablu, panju, rozgvi, pupovima i otpalom lišću. U našoj je zemlji još sredinom 1990-ih procijenjeno da štetni organizmi unatoč mjerama zaštite prosječno godišnje umanje prinose grožđa za 33%. Najveći dio tih šteta uzrokuju biljne bolesti (oko 60%).
Novi izazovi u zaštiti vinove loze
S globalnim klimatskim promjenama procjenjuje se daljnji porast štetnosti nametnika, pa vinogradarima predstoje novi izazovi. Kako unatoč sve strožim zahtjevima kupaca i direktivama zakonodavaca o održivoj i smanjenoj uporabi sredstava za zaštitu bilja voditi borbu protiv rastuće populacije neželjenih organizama. Uzročnika bolesti, štetnika i korova. Da bi se tijekom mirovanja i pred sam početak vegetacije vinograda poduzele neke preventivne mjere za smanjivanje šteta, važno je poznavati gdje oni prezime. Također takve životne oblike otporne na najniže zimske temp. po mogućnosti ukloniti iz nasada.
Pepelnica
Tri su osnovna razloga porasta štetnosti pepelnice grožđa (Uncinula/Erysiphe necator) u mnogim hrvatskim kontinentalnim vinorodnim regijama:
● osim prezimljenja u inficiranim pupovima, što je dugo poznato i naročito tipično u mediteranskim područjima, pepelnica u regijama s kontinentalnom klimom sve više prezimljuje u zimskim plodištima.
● tako formirani savršeni ili spolni stadij pepelnice odgovoran je za brzo nastajanje novih patogenih sojeva otpornih na neke skupine prečesto korištenih fungicida. Zato se unatoč mjerama kemijske zaštite ova bolest sve više pojavljuje.
● globalnom promjenom klime ljeta postaju sve toplija i sparna. Upravo takvi uvjeti najviše pogoduju brzom širenju pepelnice u vinogradima!
Do kraja 1990-ih u našoj se zemlji smatralo da je prezimljenje pepelnice u pupovima najvažniji način održavanja bolesti iz sezone u novu godinu. To potkrepljuje spoznaja da gotovo 50 godina od pojave pepelnice u Europi nisu pronađeni kleistoteciji ili zimska plodišta. Kako je takvih pupova u vinogorju relativno malo, a prema literaturnim podacima ne podnose zimske temperature niže od -18°C. U kontinentalnim je vinogorjima opasnost od pepelnice prije cvatnje bila vrlo mala pa se mjere suzbijanja gotovo i nisu provodile. Naprotiv, zadnjih 20-ak godina pepelnica u zimskim plodištima može po literaturnim podacima izdržati vrlo niske temperature (-28 °C).
Razvojem prvih listića rano u proljeće s laganim oborinama (barem 2,5 mm) oslobađaju se zimske spore i na “skriveni” način šire pepelnicu prije početka cvatnje! U našoj najsjevernijoj vinorodnoj regiji opažanja su potvrdila da formiranje zimskih plodišta pepelnice započinje na zaraženom lišću već od druge polovice kolovoza. Najbrojnije je na sortama pinot bijeli i rajnski rizling (prosječno više od 150 kleistotecija/100 cm2 površine lista!). U manjim je nasadima poželjno i jesensko sakupljanje i uništavanje oboljelog lišća!
Siva plijesan
Siva plijesan (Botrytis cinerea) je opće raširena biljna bolest koja obitava na velikom broju biljaka. Zbog toga je susrećemo svuda u okolišu, pa tako i u vinogradima. Uzročnik sive plijesni živi na trsju u rozgvi i ispod kore. Nalazi se također na osušenom lišću, napadnutom i mumificiranom grožđu, a može prezimiti i u pupovima. Stoga u proljeće uvijek postoji obilan izvor zaraze sive plijesni u vinogradima. Dovoljno vlažno, ali i prohladno razdoblje može pogodovati štetama od sive plijesni na još neotvorenim cvjetnim organima već prije same cvatnje. U pravilu se za prosječna proljetna vremena siva plijesan kao saprofit naseljava na dijelove cvjetova koji su obavili svoju funkciju. Tu se održava do početka dozrijevanja grožđa kada uz prisutnost dovoljno vlage formira “klične cijevi”. One mogu probiti kutikulu i proširiti se u unutrašnjost bobica. Osim izravnih zaraza ova se gljiva u bobe širi kroz različita oštećenja od kukaca, tuče i/ili pucanja boba zbog previše vlage.
