Proširena je po cijelom svijetu, a posebno u područjima s umjerenom klimom. U uvjetima umjerene klime s dovoljno hladnog vremena i uz povišenu vlažnost tla na uzgajanim biljkama može uzrokovati značajne štete.

Zabilježene štete u Slavoniji

Ova nematoda u svijetu parazitira na preko dosad zabilježenih 400 do 500 vrsta raznih biljaka. U prošlosti su u Hrvatskoj zabilježene štete od nematoda na usjevima luka i češnjaka u Slavoniji i Baranji, okolici Zagreba i u dijelovima Istre. Obzirom da je značajna zaraza stabljikinom nematodom u proljeće ove godine zabilježena na usjevu češnjaka u Slavoniji u navest ćemo njezin značaj u uzgoju ove sve atraktivnije i unosnije kulture.

Stabljikina nematoda je crvolikog oblika, duljine tijela do 1 mm stoga je nevidljiva golim okom. Životni ciklus jedne generacije na presadnicama češnjaka traje do nepunih mjesec dana. Ženke ove vrste polažu jaja iz kojih nakon 4 do 5 dana izlaze nove ličinke. Ženke svakodnevno odlažu jaja (8-10 komada) kroz razdoblje od 25 do 50 dana. Odrasle ženke i mužjaci žive 40 do 75 dana.
Ti podaci nam govore da u jednoj zaraženoj biljci može biti istovremeno prisutno više desetaka generacija ovog štetnika. Stabljikina nematoda parazitira u svim dijelovima biljke (stabljika, list, cvijet, lukovica itd.). Dosta rijetko se nalazi u tlu, jer su njeno glavno stanište biljni ostaci. U tlu i skladištima može preživjeti godinama u suhim ostacima biljaka jer je vrlo otporna na isušivanje. Uslijed obilnih kiša nematoda postaje aktivna i prodire u biljku kod pupova ili putem drugih otvora na biljci, a u uvjetima suše iz zaraženih ostataka u tlu prodire neposredno u lukovicu.

Pojava štetnika

Prvi znakovi napada razlikuju se od kulture do kulture. Zaražene presadnice se uvijaju, listovi im se izdužuju i deformiraju. Na jače zaraženim djelovima polja može doći i do potpunog propadanja biljaka. Na odraslim zaraženim biljkama javlja se patuljavost i neregularan rast. Njihovo lišće uglavnom je kraće, tanje i dosta često se mogu uočiti žute ili smećkaste pjege. S odmakom vegetacije lišće se sve više suši, a lukovice postaju sve mekše na vratnom dijelu. Procesi truljenja s vremenom napreduju prema korijenu, pa postupno cijela lukovica (glavica) propada.

U sušnijim sezonama lukovice i glavice uslijed pomanjkanja vlage postaju manje i lakše, što obično dovodi do pucanja i razdvajanja biljaka, pa u zaraženim poljima nerijetko uočavamo tzv. dvostruke lukovice i glavice češnjaka.

Mnoge zaražene biljke propadaju još u polju i trunu pri bazi korijena. Uslijed naseljavanja sekundarnih parazita pospješuje se proces truljenja koji prati intenzivan i neugodan miris.

Štete na jako zaraženim parcelama nerijetko dosežu i do 60% smanjenja ukupnog prinosa.

Zaštita

Zaštita od ovog štetnika je vrlo složena i komplicirana. Kao najvažniju, ali i najsigurniju mjeru zaštite treba navesti plodored. Posađeni češnjak vrlo loše reagira na pretkulturu kao što je luk ili sam češnjak. Na polju gdje je uzgajan češnjak trebalo bi izbjegavati njegovu ponovnu sadnju barem pet godina. Najvažniji izvor zaraze ovom nematodom je upravo i zaraženo sjeme i lučice. Stoga je važno sijati/saditi zdravo i certificirano sjeme. Uz mjeru plodoreda na tržištu su dostupni i klonovi češnjaka otporni na ovog štetnika.