Zaštita breskve Ako u svom vrtu imate breskve, sigurno ste dobro upoznati s kovrčanjem i crvenilom vršnih listova, najčešćom bolešću breskve i nektarine. Ako je u vrijeme pupanja toplo i kišno vrijeme, znakovi zaraze javljaju se na vršnim listićima iz tek otvorenih pupova. Listovi se deformiraju uz promjenu boje i lako prepoznaju. Postanu kovrčasti, mjehurasti i zadebljali, lako pucaju i veći su od zdravih listova. Ovisno o sorti mogu biti crvenkaste boje ili blijedo zeleni. Kovrčasti listovi osuše se i otpadnu pa je kod osjetljivih kultivara moguć potpuni gubitak listova. Nešto rjeđe simptomi se mogu pojaviti na mladicama i plodovima, na kojima se oblikuju mjehurasta ispupčenja a mladice su zadebljane i deformirane. Riječ je o kovrčavosti lista breskve, a uzročnik je gljivica Taphrina deformans koja prezimi na kori, u vršnim dijelovima grančica i na ljuskicama pupova. U proljeće, čim lisni pupovi počnu bubriti, plodni organi gljive počinju klijati. Ako zaražene grančice niste odrezali ujesen, zbog toga sada porežite sve vršne dijelove grančica i provedite plavo prskanje bilo kojim od fungicida na bazi bakra kao što su Bakreno vapno, Champion tekući, Champion 50 WG, Nordox 75 WG, Nordox Super 75, Bordoška suspenzija 20, Kuprolin i drugi, ili Plavim odnosno Crvenim uljem u dvaput jačim koncentracijama od preporučenih za prskanje u vegetaciji. Dodajemo da veličina čestica pripravka utječe na koncentraciju i ističemo da je breskva vrlo osjetljiva na bakrene fungicide, pa se s tretiranjem ne smije kasniti.
Plavo prskanje bresaka potrebno je zbog još jedne gljivične bolesti, poznate pod nazivom krastavost ili pjegavost breskve, s uzročnikom gljivicom Fusicoccum carpophilum. Ova bolest nije toliko česta ali njezine zaraze mogu uzrokovati znatnije štete u nasadima breskve, jer utječe na izgled i kakvoću samoga ploda. Ta se bolest najčešće javlja na divljim sortama (uzgojenim iz koštice), što znači najčešće na vinogradarskoj breskvi, na kojoj može uzrokovati vrlo značajne štete. Vinogradarske breskve mnogi uzgajaju radi ukusnog i aromatičnog ploda s manjim sadržajem vode u mesu. Zbog toga se i dosta koriste za preradu i šteta je da ih zapustimo. U vlažnim godinama s mnogo oborina bolest će napasti i kultivirane sorte bresaka. Osim na plodu, bolest se javlja i na grančicama.
Na pokožici ploda razvijaju se tamno smeđe pjege promjera 2 – 5mm, a broj pjega je u porastu ako je ljeto kišovito. Pjege se spajaju, zaraženi plodovi najčešće pucaju do koštice ili se smežuraju i osuše. Razvoju bolesti pogoduju ljetne kiše i gusta neuređena krošnja. To pospješuje razvoj infekcije s mladice na plodove. Zaraženi plod već svojim izgledom gubi tržišnu vrijednost.
Bolest prezimljuje na grančicama, a one jače zaražene imaju šugavu koru. Sa zaštitom treba započeti već u fazi otpadanja listova, i to preparatima na bazi bakra, te ponoviti istim fungicidima i kad otpadnu listovi. Ako to nije učinjeno ujesen, plavo prskanje obvezno treba obaviti prije kretanja vegetacije u sklopu zaštite od kovrčavosti lista jednim od nabrojenih pripravaka. Proljetna rezidba i uklanjanje zaraženih grančica mogu znatno pridonijeti smanjenju zaraze.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKolostrum potiče imunološki sustav
Sljedeći članakRazmnožavanje višnje izdancima
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.