Paunovo oko je najraširenija i najznačajnija bolest masline koju uzrokuje gljivica Spilocaea oleagina Fries. Simptomi su okrugle smeđe, žute i zelene pjege na lišću koje razvojem bolesti postaju crne. Na naličju se pojavljuju tamne nepravilne mrlje. Posljedica zaraze je otpadanje lišća, pa i gubitak kompletne lisne mase što uzrokuje ukupno slabljenje stabla, smanjenje prinosa i moguće propadanje mladih stabala.
Paunovo oko može stvarati velike probleme u maslinicima gdje vladaju povoljni mikroklimatski uvjeti povećane vlage uz odgovarajuću temperaturu koja pogoduje infekciji (10° – 20°C).
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), količine oborina tijekom studenog i prosinca 2022. godine i siječnja 2023. opisane su kategorijama kišno u većini maslinarskih regija. Tijekom studenog 2022. godine vladale su temperaturne kategorije toplo u većini područja uzgoja maslina, a tijekom prosinca 2022. godine vladali su ekstremno topli uvjeti u cijelom području uzgoja. Siječanj 2023. prema temperaturnim prilikama opisan je kategorijom toplo na području cijele Dalmacije do vrlo toplo na području Zadra i zadarskog arhipelaga kao i otoka Lastova. Ovakvi klimatski uvjeti su pogodovali infekciji gljivicom koja je uzročnik bolesti. Rezultati ovakvih klimatskih uvjeta su najvidljiviji u maslinicima gdje se nije provela pravovremena kemijska zaštita i koji svojim položajem pogoduju razvoju infekcije.
Tijekom veljače i ožujka 2023. u Centru za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu u Solinu provedeno je uzimanje uzoraka s odabranih lokaliteta i analiza prikupljenih uzoraka radi utvrđivanja latentne i vidljive zaraze bolesti paunovo oko. Ukupno su prikupljena i analizirana 83 uzorka iz maslinika s područja Dalmacije da bi se dobila ocjena intenziteta zaraze paunovim okom.
Najveći postotak zaraze imao je maslinik na lokalitetu Islam Latinski (100 %) u Zadarskoj županiji, a ostali postoci zaraze u ovoj županiji su se kretali od 4 do 56 %. U Šibenskoj županiji postotci zaraze su iznosili od 8 % do najvećeg postotka od 55%. U Splitsko – dalmatinskoj županiji rezultatima analize utvrđen je najveći postotak zaraze paunovim okom lokalitet Drvenik (53 %), a najmanje postotke su imali lokaliteti: Splitska na otoku Braču, Živogošće i Lokva Rogoznica od 6 %. Postoci zaraze paunovim okom u Dubrovačko – neretvanskoj županiji su se kretali od 17 do čak visokih 87 % na lokalitetu Ston.
Budući da su analizirana 83 uzorka, svi rezultati su radi jednostavnijeg prikaza i očitanja podataka prikazani u dvije tablice (Tablica 1. i Tablica 2.) prikazuju lokalitete i pripadajuće postotke zaraze paunovim okom.
Rezultati dobiveni brzom analizom ukazuju na visoke postotke zaraze u većini maslinarskih uzgojnih područja. Lokaliteti s višim postotkom zaraze paunovim okom se uglavnom odnose na maslinike u kojima su povoljniji uvjeti za razvoj gljivice uslijed lošijeg zdravstvenog stanja maslina, klimatskih uvjeta i samog položaja maslinika u kojima se zadržava vlaga, nije prozračno i nije provedena pravovremena zaštita. Nastavkom povoljnih klimatskih uvjeta (vlage i temperature) stvaraju se mogućnosti za daljnje ostvarenje infekcije u maslinicima stoga je potrebno, ako je moguće, u narednom periodu provesti odgovarajuću zaštitu.
U maslinicima s visokim postotcima zaraze, kao i u maslinicima u kojima je vidljiva defolijacija potrebno je provesti odgovarajuću rezidbu, ali i gnojidbu da bi se obnovila lisna masa.
U maslinicima gdje nije provedena zaštita protiv paunovog oka i gdje nije još počela cvatnja moguće je koristiti fungicide na osnovi bakrenih spojeva ili tretiranje izvršiti organskim fungicidima na osnovi difenkonazola, krezoksim-metila, trifloksistrobina i tebukonazola. Prilikom uporabe sredstava za zaštitu bilja potrebno je držati se uputa na etiketi.
