Iz svega navedenog proizlazi da se ovom mjerom određeni rezultati mogu postići samo uzastopnom i čestom kosidbom, odnosno sve dok se ne istroše pričuve hranjiva u vegetativnim organima. Međutim, proizvodne prilike najčešće nam ne dopuštaju dosljednu primjenu ove mjere. Primjenom šireg plodoreda također se može umanjiti njihov značaj. Ipak, uz sve navedene mjere, kemijske zaštitne mjere protiv višegodišnjih korova postižu najbolje rezultate. No, budući da jednokratnom primjenom bilo koje zaštitne mjere protiv korova ne postižemo željeni cilj, tako ni jednokratnom primjenom herbicida nismo u stanju u potpunosti suzbiti sve višegodišnje korove. Tek višegodišnjom primjenom svih raspoloživih zaštitnih mjera protiv korova moguće je smanjiti zakorovljenost oranica višegodišnjim korovima.
Kako je žetva ječma završena a uskoro se očekuje i završetak žetve pšenice, mišljenja smo da je pravi trenutak da poljoprivrednika upozorimo na mogućnost kemijskog suzbijanja divljeg sirka, slaka, ladoleža, pirike, troskata, osjaka i drugih trajnica na strništu. Za potpuno suzbijanje korova na strništu u Hrvatskoj je registrirano 19 pripravaka na bazi glifosata. Od tog broja 16 ih u formulaciji sadrži orašivač kao pomoćno sredstvo. Pripravci Pin 480, Oxalis i Total bio prvenstveno su namijenjeni za suzbijanje korova u vodama (ribnjaci pr.) pa ne sadrže orošivač. Ako ih rabimo za potpuno suzbijanje korova, treba im dodati orošivač kao pomoćno sredstvo. U tablici dajemo prikaz u Hrvatskoj registriranih pripravaka na bazi glifosata.
Kako su korovne vrste različito osjetljive na herbicid glifosat, to su i preporučene dozacije različite. Jednogodišnje korovne vrste znatno su osjetljivije pa se i primjenjuju niže dozacije. Isto tako i volumen vode u kojem primjenjujemo herbicid igra značajnu ulogu. Ni svi pripravci na bazi glifosata nisu jednako registrirani za sve namjene, pa uvijek prije primjene sredstva treba detaljno pročitati uputu za primjenu. Višegodišnje korovne vrste različite su osjetljivosti. Tako je pirika pr. osjetljivija od osjaka, osjak od slaka, a ovaj od troskata. Iz prikazanog je očito da dozaciju herbicidnog pripravka treba prilagoditi zastupljenoj korovnoj flori, fazi razvoja korova i volumenu vode (škropiva) u kojem će se sredstvo primijeniti. O volumenu vode u kojem se glifosat primjenjuje ovisi i dozacija herbicida. Naime, primjenom glifosat pripravaka u smanjenu volumenu vode (100 – 200 l/ha) moguće je značajno smanjiti dozaciju glifosat pripravaka. Primjerice, za suzbijanje višegodišnjih korova u većm volumenu vode (200 – 600 l/ha) treba primijeniti 4 – 12 l pripravaka, što ovisi o vrsti korova. Nasuprot tomu, u smanjenu volumenu preporučene količine iznose 2 – 6 l/ha. Ovakvim pristupom moguće je uštedjeti i do 50 posto dozacije herbicida. Pritom je osobito važno voditi računa da mali volumen vode nije moguće primijeniti bez prethodne prilagodbe uređaja za prskanje. Dobar učinak sa smanjenim volumenom vode može se očitovati jedino ako je aplikacija kvalitetna. Lišće korova treba biti jednolično orošeno. Škropivo se ne smije slijevati niz list na tlo (glifosat ne djeluje preko tla). Tlak izbačaja mlaza treba namjestiti na 1,5 – 2,5 bara.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakGuske na ispaši
Sljedeći članakPočeli natječaji za ruralni razvoj
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.