Tijekom ljeta pa sve do kraja vegetacije na plodovima raznih vrsta voćaka (jabuka, kruška, agrumi, šljiva, stolno grožđe, šipak, kivi, smokva, orah, lijeska i dr.) može se javiti veći broj bolesti, koje više ili manje mogu smanjiti kvalitetu plodova kao i sami prinos.

Bolesti plodova voća

Neke od tih bolesti se vrlo teško suzbijaju kad se pojave u nasadima, pa treba voditi računa da se sa suzbijanjem tih bolesti krene ranije, još na početku vegetacije. Posebno su opasne bolesti koje se razvijaju tijekom skladištenja i čuvanja plodova voća u skladištima i hladnjačama, što je posebno važno za jabuke, kruške i agrume (mandarine, limune i dr.) čiji se plodovi često drže u hladnjačama.

Jabuka
Od bolesti na plodovima jabuka u našoj zemlji česta je krastavost plodova, trulež plodova ili monilioza kao i veći broj bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja. Suzbijanje ovih bolesti provodi se uglavnom kemijskim fungicidima. Kao preventivna mjera također se preporučuje odmah nakon opadanja lišća prskanje 5%-tnom ureom, da bi se razgradilo lišće koje je izvor zaraze, jer gljiva prezimljuje u takvom otpalom zaraženom lišću.

Bolesti jabuka tijekom skladištenja
Za plodove jabuka možemo reći da su jedno od rijetkih vrsta voća koje može biti na raspolaganju potrošačima tijekom cijele godine. Razlog tomu je upravo duga mogućnost čuvanja u skladištima, odnosno hladnjačama. Skladištenje i čuvanje plodova voća nakon berbe na određeno vrijeme, predstavlja vrlo važan dio tehnološkog procesa u suvremenoj voćarskoj proizvodnji.
Kao i na jabukama, i na kruškama je jedna od važnijih bolesti plodova krastavost plodova, bakterijska palež te također i neke bolesti koje se javljaju tijekom skladištenja. Suzbijanje ovih bolesti provodi se fungicidima, ali treba biti pažljiv jer kod nekih sorata kruške postoji velika opasnost od pojave fitotoksičnosti. Za prvo tretiranje pred kraj zime i u početku vegetacije mogu se koristiti neki fungicidi na bazi bakra. Za kasnija tretiranja od faze tzv. ružičastog pupa mogu
se upotrebljavati uglavnom isti fungicidi koji se koriste i protiv krastavosti na jabukama.

Štetnici plodova voćaka
Za razliku od fizioloških štetnika voća, koji izravno ugrožavaju život voćke tako da oštećuju organe važne za život (list, korijen itd.), tehnološki štetnici isključivo napadaju organ zbog kojeg uzgajamo neku voćku, tj. napadaju plod. Tehnološki štetnici voća hrane se unutrašnjošću ploda (mesom i sjemenkama) te zagađuju plod svojim izmetom koji stvaraju u procesu hranjenja.
Ose su socijalni – društveni kukci koji poput pčela i mrava žive u zajednicama. Potkraj ljeta, za vrijeme zrenja plodova, često ih nalazimo u voćnjacima i vinogradima gdje se hrane na zrelom voću. Premda čine štetu hraneći se plodovima, ose su korisni kukci, prirodni neprijatelji drugih štetnika te se smatraju korisnim predatorima u voćarstvu.
Ose se potkraj ljeta često opažaju u voćnjacima i vinogradima gdje se hrane na zrelim plodovima.
Osim što njihova prisutnost u vrijeme berbe predstavlja opasnost za berače, ose hraneći se oštečuju plodove koji gube svoju tržišnu vrijednost. Preferiraju meke, sočne plodove poput
grož đa, breskve i šljive čiju kožicu mogu same probiti. No, napadaju i plodove s tvr dom kožicom
kao što su jabuka i kruška čija kožica je već prije oštečena napadom ptica ili nekih drugih štetnika.
Osim šteta koje uzrokuju hraneći se na voću, pčele uzrokuju štete i pčelarima tako da uzimaju
med pčela iz košnica te ulaskom u košnicu mogu ubiti maticu. Gubici voća variraju ovisno o vegetacijskoj sezoni, no gubici iz košnice mogu ponekad biti ozbiljni.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrognoza i suzbijanje plamenjače vinove loze
Sljedeći članakHidroponske tehnike uzgoja povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.