Poriluk (Allium porrum var. porrum) ima razmjerno dugu vegetaciju. Tehnološka zrioba je određena duljinom i promjerom lažne stabljike koju prihvaća tržište. U kasnu jesen, tijekom zime i u rano proljeće rast poriluka dodatno je usporen zbog slabijeg intenziteta svjetla. Kako su posljednje dvije zime bile iznadprosječno blage i tople, kod tržnih se proizvođača sve više javljaju simptomi napada određenih kategorija štetnih organizama.

Osim neželjenih biljaka (korova), proizvođači lukovičastog povrća u pravilu poduzimaju mjere suzbijanja uzročnika “crvljivosti”. Npr. lukova muha (Phorbia antiqua) i miner poriluka (Napomyza gymnostoma), te najopasnije bolesti lišća – plamenjače koja napada luk, češnjak i poriluk (Peronospora destructor). Od početka novog tisućljeća sve više zapažamo štetnost duhanova tripsa  na usjevima luka i poriluka. Osobito tijekom najtoplijeg dijela vegetacije.
Prijašnjih smo sezona vrlo velike štete od tripsa zabilježili na prijesadnicama poriluka koje proizvođači sade tijekom ljetnih mjeseci (kraj lipnja, srpanj) u područjima gdje je raširena proizvodnja luka i(ili) kupusnjača!

Naime, poznato je da duhanov trips napada veći broj kultiviranih i samoniklih biljaka. Redovito se štete javljaju na luku i kupusu.

Duhanov trips je maleni kukac (dužine oko 1 mm), mekanoga, izduženog tijela. Svijetlosmeđe boje, a nosi dva para uskih resastih krila. Ličinka je beskrilna, svjetlije žuto zelenkaste boje, nešto manja od odraslih oblika. Štete uzrokuju ličinke i odrasli kukci sisanjem biljnih sokova pa lišće poriluka postaje žuto srebrnasto (vidi sliku). Od jače zaraze listovi žute i suše se.

Optimalni su uvjeti za razvoj duhanovog tripsa temperature između 25 i 27°C. Relativna vlažnost zraka 65%, kada razvoj jednog pokoljenja traje svega desetak dana. Suzbijanje tripsa na poriluku provodimo tijekom toplijih ljetnih dana. Kada njegova populacija s obližnjih polja kupusa ili luka napada prijesadnice poriluka. Pritom naizmjence koristimo pripravke različitih kemijskih skupina – a) sintetske piretroide (pr. Decis 1.25 EC, Beta-Baythroid EC i sl.); b) neonikotinoide (pr. Mospilan SP i sl.) i c) naturalite (Laser KS, Vertimec EC, Kraft EC). Promjenom globalnih klimatskih uvjeta naša područja postaju sve toplija i tijekom nepredvidljivih razdoblja vrlo vlažna. Većina proizvođača usjeve poriluka natapa kišenjem tijekom izrazito suhog razdoblja bez oborina.

U uvjetima sparine i topline razvijaju se posebne kategorije gljivičnih uzročnika bolesti poriluka, među kojima ovom prilikom opisujemo koncentričnu pjegavost (Alternaria porri), bijelu vršnu palež (Phytophthora porri), hrđu (Puccinia porri) i običnu pjegavost (Cladosporium allii).
Prethodni članakSoja u hranidbi stoke
Sljedeći članakHranidba stoke u jesensko-zimskom razdoblju
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.