Makovi – korov ili ukras?

    42

    Poljski mak
    Poljski mak (Papaver rhoeas) jednogodišnja je biljka koja naraste do visine od oko 80 cm. Podzemni dio čini vretenasto korijenje iz kojeg izraste više razgranatih stabljika. Razmjerno velike listove kao i samu stabljiku obrastaju guste dlačice. Najatraktivniji dio svake vrste maka je dakako njegov veliki crveno obojeni cvijet, koji cvate od kraja svibnja pa sve do srpnja. Plod je višestruko pregrađena glavica, koja nosi puno sjemenki. Za razliku od vrtnog (Papaver sommniferum), poljski mak puno je niži, nije toliko razvijen poput vrtnog maka i ne sadržava alkaloide opiuma. Vrtni mak je jednogodišnja ukrasna biljka čiji mliječni sok u peteljkama i listovima, a osobito u poluzrelim plodovima, sadržava opijum. I dok ovaj spoj već u malim količinama kod djece može biti smrtonosan, zrele sjemenke vrtnog maka nisu otrovne.
    Većina jednogodišnjih makova sadržavaju alkaloide koji se pretežno koriste u zdravstvu. Odvajanje pojedinih alkaloida nije baš tako jednostavno kod svih vrsta. često dolazi i do zloporabe derivata ovih alkaloida, pa je u nekim zemljama čak zabranjen uzgoj vrtnih makova.
    No, nisu sve vrste makova jednogodišnje. Ima i višegodišnjih makova, poput turskog i islandskog maka. Obje vrste imaju rast prilagođen stepskom podneblju.
    Turski mak
    Cvjetna stabalca turskog maka dosežu visinu od 30 do 150 cm. Cvjetovi mogu biti različito obojeni. Uglavnom su jarko crvene boje. No, ponekad se može naići i na šarene, ili pak bijelo obojene makove. Makovi bijele boje imaju na svakoj latici tamnu pjegu.
    Turski mak možete sijati ili nespolno razmnožavati. Iz sjemena razvijeni makovi mogu se prilično razlikovati. Zbog toga je bolje vegetativno razmnožavati one jedinke čija nam se svojstva najviše sviđaju, te koja želimo zadržati u idućoj generaciji.
    Nakon cvatnje bilje se iskopava. Uz malo spretnosti, do jeseni možete iz kratkih izboja uzgojiti nove jedinke, te ih posaditi na stalno mjesto. Tko ima staklenik može na sličan način razmnožavati makove i zimi.
    Prilikom sjetve sjemena u travnju treba se požuriti s pikiranjem u lončiće u kojima ostaju sve do jeseni. Potrebno im je osigurati dovoljno vode i hranjivih tvari, kako bi spremno dočekali ljetno mirovanje. U kolovozu, kad se probude i krenu s novim vegetativnim porastom, presađuju se na stalno mjesto s dubokim tlom i dovoljno sunca.
    Islandski mak
    Islandski mak potječe sa sjevernih područja. Kod nas cvate od lipnja do rujna. Cvjetovi mogu biti različitih boja – od bijele, žute, narančaste do crvene. Boje se dobro prenose iz generacije u generaciju sijanjem, stoga je to ujedno i dobar način razmnožavanja ove biljke. Prilikom sjetve sjemena treba paziti da se ne sije pregusto. No, ako se to ipak dogodi, potrebno je mlade sadnice prorijediti dok su još male.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakPodzemni štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura
    Sljedeći članakBolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.