Pokusi i praksa su pokazali da su nekada koke odgajane na svježem nezaraženom pašnjaku bile bolje i naprednije od kokica odgajanih u zatvorenom prostoru.
Ali mlade kokice nesilice, kao i starije, uspješno se mogu držati zimi pa i ljeti u zatvorenu prostoru.
Stoga i perad tijekom proizvodnje jaja, koja se inače drži zatvorena, ako je to moguće treba odgajati na dobrom pašnjaku, uz osobitu pažnju da nije zaražen bolestima i parazitima. Kod nesilica se pak postižu bolji rezultati ako im se osigura dobra paša, bolje nego ako su zatvorene ili kad se puštaju na goli ispust.
Perad neće jesti puno paše ako nije sočna i mekana, pa zato treba dobru pašu kultivirati, održavati je što dulje u sezoni.
Najbolju pašu predstavljaju djeteline, lucerna i druge leptirnjače u kombinaciji s travama.
Da bi se pašnjak poticao za novi porast, valja ga kositi kada je to potrebno.
Paša mora biti naizmjenična, kako bi se izbjegnule jake infekcije parazitima i bolestima. Preporučuje se planirati svake godine koristiti pašnjak na kojem perad nije bila 1 – 2 godine. Osobito je to važno za osjetljivu perad, koja se mora odgajati na čistom nezaraženom pašnjaku, na koji nema pristup starija perad.
Osim paše, i sijeno lucerne koristi se kao dodatak vitamina A za perad koja ne ide na ispašu.
Sijeno drugih leptirnjača, koje je dobro osušeno i koje ima zelenu boju, dobra je zamjena za lucerku.
Lucernino sijeno i sijeno drugih lugiminoza daju se kao brašno i dodaju kaši kao vitaminski dodatak, a može se davati sijeckana dužine 1 – 2 cm.
Vrlo se dobro može iskoristiti TRINA (TAR), koja se nagomila na štaglju, staji i dr. prilikom manipuliranja lepirnjačama, a bolje je da se daje navlažena nego suha. Zelena hrana koristi se kao i lucernino brašno kao i vitaminski dodatak, pa i u tijeku pašne sezone ako se ne može osigurati dobra paša.
Zelena lucerka, djetelina i druge lepirnjače predstavljaju odličnu zelenu hranu za perad. I repica se može davati, no, ona žumanjku jaja stvara tamnu boju.
Vrtni otpatci, lišće kupusa, salate, mrkve, repinih glava predstavljaju dobru zelenu hranu za perad. U jesen i zimi često se kao zelena krma koristi kupus.
Umjesto lucernina brašna, kao vitaminski dodatak peradi se može dati i silaža od kultura za sijeno, tzv. TRAVNA SILAŽA (SJENAŽA).

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNovo pčelinje leglo
Sljedeći članakRezidba krušaka
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.