Podzemni štetnici ugrožavaju mnoge ratarske kulture poput kukuruza, šećerne repe, suncokreta kao i sve vrste povrća bez obzira na vrstu. U zemljišne štetnike ubrajamo rovce (mrmci ili vrlci) (Gryllotalpa gryllotalpa,) ličinke klisnjaka-žičnjaci Elateridae, ličinke hrušteva-grčice Melolontha vrste, gusjenice sovica pozemljuša, odnosno podgrizajućih sovica Agrotis i Euxoa vrste.

Rovac

Podzemni štetnici – rovac je kukac dug 4 -5 cm, smeđe boje s kratkim krilima. Rovci kopaju hodnike neposredno ispod površine tla. Često se zbog rahlog tla kreću uzduž redova posijanih biljaka koje pregrizu na vratu korijena. Tipična slika napada rovca propale su biljke kukuruza, suncokreta ili šećerne repe nanizane u istom redu. Na gomoljima krumpira rovac izgriza duboke velike rupe.

Ličinke klisnjaka

Ovi podzemni štetnici su izduženoga uskoga i tvrdog tijela žute boje. Dosegnu dužinu do 35mm zvane su još i žičnjac. Zato jer nalikuju na komad žice. Štete izazivaju samo ličinke, koje žive u tlu i hrane se korijenjem brojnih ratarskih i povrtlarskih kultura. Osim što izgrizaju podzemne dijelove biljaka, uvlače se u vrat korijena mnogih biljaka, u gomolje krumpira, u korijen repe i mrkve, a ponekad i u sjeme koje je počelo klijati. Posljedica napada žičnjaka je prorjeđivanje sklopa biljaka, dok biljke s manje oštećenim korijenom zaostaju u rastu.

Grčice, ličinke hrušteva

Grčice izazivaju vrlo slične štete na podzemnim dijelovima ratarskih i povrtlarskih kultura. Izgrizajući korijenje ili ubušujući se u gomolje, s razlikom da su njihove grizotine veće od grizotina žičnjaka. Napadaju gotovo sve kulture kao i žičnjaci. Najveće štete izazivaju njihove ličinke grčice. U godinama masovne pojave i odrasli oblici koji se hrane lišćem raznog drveća, voćaka i ukrasnog bilja. Odrasli oblici, dobro nam poznati kornjaši, ovisno o godini lete od sredine travnja do sredine svibnja.

Njihove ličinke grčice imaju glatko tijelo blijedožute boje sa smeđom glavom i nogama, a narastu do dužine od 5 cm. Savinute su u kolut. Iz jaja koje su ženke u godini leta odložile u zemlju na dubinu od 10-2 cm izlaze grčice, koje u prvoj godini čine zanemarive štete. Razvoj običnog hrušta Melolontha melolontha traje 4 godine, pa veće štete nastaju u drugoj a osobito u trećoj godini od godine leta odraslih kornjaša.

Među podzemne štetnike ubrajamo i gusjenice sovica pozemljuša ili podgrizajućih sovica. Odrasli oblici su noćni leptiri, dok se njihove gusjenice danju skrivaju ispod gruda zemlje i u pukotinama u tlu, a u sumrak i noću izlaze na površinu i izgrizaju biljke tik uz površinu tla. Biljke budu pregrižene na vratu korijena pa ih drugog jutra nalazimo izvrnute. Nekoliko je vrsta podgrizajućih sovica. Štete nastaju tijekom travnja od proljetne sovice Euxoa (Agrotis) segetum u lipnju, potkraj kolovoza, rujna a ponekad i listopada od usjevne sovice A. (Scotia) segetum i najštetnija vrsta je sovica ipsilon A. ipsilon.

Ta je vrsta izraziti selilac-migrant, dolijeće s juga, a štete nastaju od travnja do lipnja, rjeđe u drugoj polovini godine. Gusjenice navedenih vrsta sovica vrlo su slične narastu do 4,5 cm, gologa i sjajnog su tijela, zemljaste boje. Na dodir se svinu u kolut. Najveće štete izazivaju gusjenice posljednjih stadija. Od ratarskih kultura najviše napadaju kukuruz, šećernu repu, duhan i suncokret, od povrća krumpir, papriku i dr.. Štete mogu nastati ujesen na strnim žitaricama i uljanoj repici.

Podzemni štetnici redoviti su stanovnici livada, pa te površine treba izbjegavati za sjetvu ili sadnju povrća, a prije sjetve ratarskih kultura, osobito u krajevima gdje se redovito javljaju, poželjno je izvršiti pregled zemljišta, kopanjem jama i pregledom iskopane zemlje. Kada se na pregledanoj površini po metru četvornom nađe, više od jednog žičnjaka ili jedne grčice. Odnosno 0,5 rovca, tada se prije sjetve ili sadnje povrća mora tretirati tlo jednim od zemljišnih insekticida. Ovisno o kulturi i još nekim čimbenicima, kritični brojevi mogu biti viši.

Prethodni članakBolesti povrtlarskih mahunarki
Sljedeći članakŠtetnici i bolesti povrća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.