Rezidba krušaka

    43

    U Hrvatskoj kruška ima velik značaj tijekom sezone, jer mnoge kvalitetne sorte dozrijevaju tijekom ljeta i rane jeseni. Njezini sočni, ukusni i hranjivi plodovi zaslužuju više pažnje i veću proizvodnju u odnosu na druge vrste voća. Do sada je razlog bio što kruška zahtijeva puno više znanja o uzgoju i tehnologiji. No, u novije vrijeme sade se moderni, intenzivni, gusti nasadi krušaka s produktivnim, kvalitetnim i suvremenim sortama. Nasadi se dižu blizu potrošačkih i turističkih središta.
    U Hrvatskoj, kruška ima prirodne uvjete za uzgoj. Zahtijeva dobra tla, i to propusna duboka ilovasta koja nemaju suviška vode. Voli umjereno toplu klimu blizu većih vodenih površina.
    Rez kruške
    Rezidbom, krušku dovodimo do željenoga uzgojnog oblika, te uz pomoć drugih agrotehničkih mjera reguliramo redovitu i obilnu rodnost i dobivanje visoko kvalitetnih plodova. Da bi kruška mogla svake godine redovito i kvalitetno roditi, njezino rodno drvo trebamo svake godine obnavljati. Rezidbom kruške trebali bismo zamijeniti trideset posto rodnog drveta, i time stvoriti povoljnije uvjete za razvoj plodova, kao i za porast novoga rodnog drva.
    Tijekom oblikovanja uzgojnog oblika kruške ne smijemo jako rezati, jer jaka rezidba potiče izbijanje velikog broja ljetorasta (vodopija), koje ne služe ničemu i uklanjamo ih iduće godine prilikom rezidbe. Takva jaka (oštra) rezidba ima negativan učinak na mladu voćku, jer usporava početak priroda (rađanja) i smanjuje porast cijelog stabla. Rezidbu tijekom oblikovanja uzgojnog oblika svodimo na najmanju mjeru, i ne uklanjamo više od 25 posto prošlogodišnjeg prirasta. Umjerenom rezidbom kod mladih krušaka postićemo stvaranje snaćnog drveta (kostura), prošaranog sekundarnim i tercijarnim granama, koje nose rodno drvo.
    Kod kraće prikraćene grane razvit će se bujniji izboji nego na dugačkoj prikraćenoj grani. Skraćivanjem grana potičemo vegetativni prirast, a prorjeđivanjem grana prirod. Kod kruške je vrlo bitan vršni pupoljak, iz kojeg izbijaju najjači izboji. To je bitno kod formiranja uzgojnih oblika, odnosno izgradnji kosturnih grana.
    Vrijeme rezidbe
    Rezidbu kruške obavljamo u dva navrata, i to zimska i ljetna (zelena) rezidba. Ovisno o klimi, zimsku rezidbu možemo obavljati od otpadanja lišća (studeni) pa sve do početka travnja. Ipak, kod najvećeg dijela krušaka rezidbu obavljamo tijekom ožujka. U našim južnim predjelima rezidbu obavljamo tijekom cijelog mirovanja vegetacije, osim dana kad se temperatura spusti ispod nule i ima mraza. Grane i grančice odrezane tijekom zimske rezidbe ne sadržavaju puno organskih tvari koje su koncentrirane u korijenu, drvetu i kosturnim granama. Ova rezidba, koja je umjerena, ne izaziva negativan utjecaj na opći razvoj i porast stabla kruške.
    Tijekom vegetacije obavljamo ljetnu rezidbu, koja je dopunska agrotehnička mjera. Pravilo je da se provodi kod mladih voćaka, kojima postićemo željeni uzgojni oblik. Ova rezidba najmanje je štetna ako se obavlja početkom vegetacije, a najštetnija u lipnju i srpnju (aktivan porast mladica i početak odrvenjavanja mladica). Ranom intervencijom postićemo znatan vršni prirast, uz dobro obrastanje kosturnih grana umjereno bujnim ljetotastima (izbojima), koji se brzo pretvaraju u rodno drvo.

    Postavi pitanje autoru klikom ovdje
    Prethodni članakPaša peradi višestruko korisna
    Sljedeći članakUskrsni jelovnik
    gospodarski list
    Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.