Pravodobnim vađenjem okvira sa zrelim medom povećavamo ukupno proizvedenu količinu meda po jednoj pčelinjoj zajednici, jer na vrijeme oslobađamo prostor za dalji unos. Važno je i doba dana kad ćemo otvarati košnicu i poremetiti rad zajednice. Ako košnice otvaramo prije podne i pritom oduzimamo okvire, te nakon toga s njih tjeramo pčele, zajednica cijeli dan slabije radi i smanjuje se unos. Zbog toga se za vađenje okvira preporučuju popodnevni sati. Vrijeme početka rada prilagođavamo broju košnica koje ćemo otvoriti toga dana.
Kod košnica pološki prilikom vađenja okvira s medom moramo voditi računa o prirodnoj granici između legla i meda. To je okvir s peludom koji se obično nalazi sa svake strane prostora koji zauzima leglo.
Prilikom vađenja okvira punih bagremova meda, uputno je najljepše izgrađene i poklopljene ostaviti u pričuvi kako bismo ih kasnije mogli dodati za prihranu slabijih zajednica, oblikovanje rojeva ili pak za prihranjivanje iz nužde. Pritom ne smijemo škrtariti, jer će nam se to višestruko vratiti.
Vađenje okvira
Najosjetljiviji posao prilikom vrcanja predstavlja tjeranje pčela s okvira ili njihovo istjerivanje iz cijelog medišta. Prilikom vađenja okvira iz manjeg broja košnica nisu nam potrebna posebna pomagala osim četke za ometanje pčela ili peruška. S okvira koji smo izvadili iz košnice pčele otresemo tako da slobodnom rukom lagano udarimo po ruci u kojoj držimo okvir, a nakon tog preostale pčele ometemo četkom ili peruškom koju prije toga možemo namočiti u hladnoj vodi. To radimo iznad otvorenog nastavka ili iznad sipaonika u koji sakupljamo pčele i kasnije ih istresemo u košnicu. Sipaonik može biti izrađen od lima ili lesonita. Najvažnije je da su unutarnje stranice što glađe, kako se pčele ne bi mogle uspinjati po rubovima. Nikako ne smijemo pčele istresati ispred ili oko košnica. Tako pripremljen okvir stavimo u okvirnjaču ili prazan nastavak, koji pokrijemo kako se pčele ne bi vraćale na med. Okvirnjača je sanduk u koji stavljamo okvire prilikom pregleda ili prenošenja. Mora biti prilagođen tipu okvira kojima pčelarimo, imati mogućnost prekrivanja da se spriječi ulazak i izlazak pčela, i dovoljno čvrste ručke koje mogu izdržati težinu punih okvira.
Za istjerivanje pčela s većeg broja okvira postoje posebno konstruirani uređaji koji stvaraju struju zraka i tako otpuhuju pčele s okvira ili iz cijelog nastavka. Ti uređaji mogu biti pokretani benzinskim ili električnim motorom.
Pčele se iz medišta mogu otjerati i kemijskim sredstvima, koja se za tu namjenu mogu nabaviti u prodavaonicama pčelarskih potrepština. Napravimo okvir od letvica čija veličina odgovara vanjskim mjerama nastavka ili stane na okvire u medištu AŽ košnica. Preko njega napnemo deblju tkaninu, koju poprskamo kemikalijom čiji miris odbija pčele. Takav okvir stavimo određeno vrijeme na nastavak i pokrijemo. Pčele se zbog neugodna mirisa spuste u plodište i tada možemo skinuti cijeli medišni nastavak bez pčela. Kod nastavljača kemikalije možemo upotrijebiti i tako da stavimo prazan nastavak i u njega posudicu s tekućinom koja hlapi i tjera pčele. Prilikom uporabe kemijskih sredstava treba pozorno pročitati upute za pimjenu, budući da mogu biti nagrizajuće ili ostavljati miris u medu. Kemijski način istjerivanja pčela osobito je pogodan za razdoblja kada nema puno paše, jer mirisi odbijaju i tuđice i tako sprječavaju pojavu grabeži.
Ako imamo dovoljno raspoloživog vremena, najjednostavniji način oslobađanja medišta od pčela, uz najmanje uznemiravanja, uporaba je takozvanih bježalica. Riječ je o spravici koja omogućava jednosmjerno kretanje pčela iz medišta u plodište. Ugrađuje se u poklopac kojim odijelimo medište od plodišta, a postavlja se dva dana prije vađenja okvira. Pčele ograđene poklopcem ubrzo osjete da su bez matice i spuštaju se u plodište kroz otvor bježalice, koji je napravljen tako da se kroz njega više ne mogu vratiti. Prilikom uporabe bježalice trebamo zatvoriti gornja leta i rupe na poklopcu košnice, kako pčele ne bi izvana ponovo ulazile u medište. Bježalicu uvijek postavljamo predvečer, a nikako ujutro kako se pčele ne bi ugušile zbog ograničene ventilacije.
Prostorije za vrcanje
Kada okvire oslobodimo od pčela, unosimo ih u prostorije za vrcanje. Moraju biti prije svega čiste i prozračne, uz dovoljno svjetla i topline. Pristup stršljenima, osama, pčelama i ostalim kukcima mora biti onemogućen. Ako koja pčela ipak uđe, ili smo ih donijeli na okvirima, na prozore se postavljaju naprave slične bježalicama koje omogućavaju izlaz, ali ne i ulaz u prostoriju za vrcanje. Na selećim pčelinjacima ovakve prostorije su montažne i postavljaju se blizu mjesta na koje smo doselili pčele. U uvjetima stacionarnog pčelarenja možemo iskoristiti ljetnu kuhinju, ili bilo koju čistu prostoriju koja se sigurno može zatvoriti od ulaza pčela. Ako vrcamo u svako doba godine, ova prostorija mora imati mogućnost zagrijavanja na 25 – 30° C, kako bismo med što lakše mogli iscijediti iz saća.

Prethodni članakPodzemni štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura
Sljedeći članakBolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.