U zagrebačkom Hotelu International 4* od 8.-9. rujna održan je seminar Europskog udruženja agrarnih ekonomista (EAAE). Bilo je to 1. zagrebačko i 183. europsko izdanje seminara. Seminar se ove godine bavio razmjenom znanja iz područja eksperimentalne i bihevioralne ekonomije.

Seminar je nosio naslov ˝Experimental and Behavioral Economics Research in Agri-Food and the Environment˝. Organiziran je u okviru Obzor 2020 AgriFoodBoost projekta (Boosting Excellence in Experimental Research for Agri-Food Economics and Management), financiranog od strane Europske unije. Suorganizatori događanja bili su Hrvatsko agroekonomsko društvo (HAED) i Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet. Pokrovitelji seminara bili su Grad Zagreb i Ministarstvo poljoprivrede. Događaj je poduprt od strane Turističke zajednice grada Zagreba i tvrtke Croatia osiguranje d.d.

U ime Lokalnog organizacijskog odbora, seminar je otvorila Branka Šakić Bobić, izvanredna profesorica na Agronomskom fakultetu i članica HAED-a. Voditeljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anita Sever Koren je pozdravila sudionike seminara u ime Ministarstva poljoprivrede. Dobrodošlicu izlagačima poželio je i predstavnik gradonačelnika Grada Zagreba Emil Tuk, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje. Sudionike je u ime Agronomskog fakulteta pozdravila prodekanica za međunarodnu i međuinstitucionalnu suradnju izv. prof. dr. sc. Kristina Kljak, a seminar je otvorila voditeljica projekta AgriFoodBoost, prof. dr. sc. Marija Cerjak.

Rezultate svojih istraživanja predstavili su vrhunski stručnjaci iz područja eksperimentalne i bihevioralne ekonomije u području agrobiznisa i zaštite okoliša te su tako potaknuli raspravu i razmjenu znanja kako iz metodološke tako i iz empirijske perspektive.

Na seminaru su sudjelovali renomirani znanstvenici s nekoliko vrhunskih europskih i svjetskih sveučilišta i institucija. Uz brojne goste, na ovom dvodnevnom događanju izravno je sudjelovalo 68 autora i koautora radova iz 18 zemalja. Radovi su predstavljeni u podijeljenim paralelnim sekcijama u dvije dvorane. Predstavljeno je ukupno 58 radova, uključujući dva plenarna predavanja, 45 usmenih izlaganja i 11 prezentacija znanstvenih postera.

Ponuđene su brojne zanimljive teme iz područja eksperimentalne i bihevioralne ekonomije, pa su tako prikazani rezultati istraživanja o:

– ponašanju poljoprivrednika u primjeni umjetne inteligencije

– spremnosti poljoprivrednika na plaćanje ekološki prihvatljivog gospodarenja otpadom

– utjecaju internetskih reklama na emocije i izbor hrane kod adolescenata

– ponašanju potrošača prilikom nestašice namirnica na tržištu;

Predstavljena su i brojna druga istraživanja i simulacije stvarnih situacija na tržištu.

Seminar je ugostio dva izvrsna plenarna govornika iz Francuske. Nikos Georgantzis (Burgundy School of Business Dijon) predstavio je istraživanje pod nazivom „Emocije u konzumaciji vina i žestokih pića“. Potaknuo je vrlo aktivnu raspravu među sudionicima. Drugi plenarni predavač, Paolo Crosetto (Institut national de la recherche agronomique – INRAE) je održao predavanje pod naslovom “Korištenje laboratorija za istraživanje prehrambenih politika: prošlost, sadašnjost i budućnost”, koje je potaknulo sudionike na razmišljanje o načinima korištenja laboratorija za terenska istraživanja.

U svom bogatom sadržaju, seminar je ponudio i trening radionicu pod naslovom ˝Power Analysis˝. Predvodio ju je profesor Jens Rommel sa Švedskog sveučilišta poljoprivrednih znanosti iz Uppsale.

Za razliku od dosadašnjih EAAE seminara, 183. europsko i 1. zagrebačko izdanje ovog događanja, omogućilo je prisutnima konzultacije s ekspertima iz područja eksperimentalne i bihevioralne ekonomije. Na popisu eksperata našli su se:

– Andreas Drichoutis (Agricultural University of Athens; prema IDEAS RePEc rang listi pripada među 10% najboljih ekonomista u svijetu)

– Carl-Johan Lagerkvist (Swedish University of Agricultural Sciences, jedan od vodećih švedskih stručnjaka u području istraživanja preferencija potrošača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda)

– Maurizio Canavari (Alma Mater Studiorum – University of Bologna; ekspert u području marketinga poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Ima bogato iskustvo u koordinaciji i vođenju brojnih EU projekata).

Iznesena izlaganja kao i provedene rasprave bit će izvrsna osnova za nastavak razvoja metodologije istraživanja eksperimentalne i bihevioralne ekonomije te će pružiti korisne uvide za donošenje odluka u gospodarstvu, vladi te javnom sektoru. Ishodi ovog događanja imaju veliku važnost u razumijevanju primjene eksperimentalnih metoda u području poljoprivrede, hrane i zaštite okoliša, posebno tamo gdje je to otežano specifičnostima sektora, poput velikog broja tvrtki bez istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, slabog prihvaćanja inovacija i slabe veze između akademske zajednice i agrobiznisa.

Prethodni članakOtvoreni ‘VETERINARSKI DANI 2022.’
Sljedeći članakPredstavljanje ključnih odrednica Strategije digitalne Hrvatske 2032.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.