width=U Osijeku će se 17. ožujka 2016. u organizaciji udruge „Zemlja i ljudi“ organizirati 1. poljoprivredna konferencija „Slavonika“. Ona neće biti prva u Republici Hrvatskoj budući da poljoprivredne konferencije usmjerene k znanstvenoj i akademskoj zajednici organiziraju Agronomski i Poljoprivredni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku. Spomenuti fakulteti prepoznali su inicijativu udruge „Zemlja i ljudi“ te prihvatili organizacijsko partnerstvo. Cilj ove konferencije je inspirirati poljoprivredu budući da se o njoj govori samo kad su u pitanju poljoprivredne krize.

„Nijedna zemlja nije se obogatila od poljoprivrede, ali to je resurs iza kojeg stoje najveći lobiji svijeta. Žalosno je da nakon 20 godina u Hrvatskoj ne proizvodimo puno više hrane i da je sve ostalo samo na dobrim razmišljanjima povezivanja zelene i plave Hrvatske. Svjesni smo da ne možemo odlučivati, ali možemo inspirirati, potaknuti i povezati određene poljoprivredne segmente. Komunikacija je početak. Ako postoji dobra volja i želja, postoji i rješenje“, izjavio je Miroslav Kovač, predsjednik organizacijskog odbora konferencije povodom predstavljanja.

Konferencija će biti jednodnevnog karaktera. Na 5 okruglih stolova i 2 predavanja sudjelovati će 32 stručnjaka, a očekuje se oko 300 sudionika od kojih 50 biti studenata Osječkog Poljoprivrednog i 50 studenata Zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Kotizacije za prvih 100 sudionika bit će subvencionirane.

 src=„Poljoprivreda je donedavno bila jedna od vrlo važnih gospodarskih grana u RH (udio do 15% u BDP prije 20-ak godina), a danas je s manje od 4% udjela u BDP vrlo slabo iskorištena kao potencijal razvoja naše zemlje. Nenaseljeni i neiskorišteni ruralni prostor u kojem je velika stopa nezaposlenosti, pogotovo mladih i obrazovanih, uz negativnu bilancu uvoza hrane, nameću veliku potrebu govoriti o poljoprivredi kao mogućem pokretaču pozitivnih trendova.“, rekao je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Grgić.

Zašto je važno govoriti o poljoprivredi istaknuo je i dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, domaćina Slavonike, prof. dr. sc. Vlado Guberac:
„Poljoprivreda sadržava jedan vrlo bitan segment, a to je ruralna ekonomija. Točnije, finalna proizvodnja na poljoprivrednim gospodarstvima, usluge seoskoga turizma, izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda i niz drugih djelatnosti pridonose povećanju prihoda poljopri¬vred¬nog gospodarstva, odnosno pridonose ne samo očuvanju sela nego i njegovoj afirmaciji i stvaranju poželjnog načina života. To svakako ukazuje na važnost poljoprivrede kao stvarne ekonomije, jer je poljoprivredni proizvod doslovno novostvorena vrijednost. Na kraju treba istaknuti kako je poljoprivreda znatno više od same gospodarske aktivnosti. Naime, njena društvena, kulturna i okolišna uloga je nemjerljiva i zato joj pripada posebna pozornost.“

Više o programu na www.slavonika.org. i LINKU

Dodatne informacije
Mateja Kalinić
članica organizacijskog odbora Slavonike
mateja.kalinic@aprioriworld.com
01/ 5620-523

Prethodni članakEZP KALKULATOR- pomoć obveznicima zelenih praksi pri planiranju sjetve
Sljedeći članakPriprema octa s hrenom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.