KONTROLA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI  I KVALITETE HRANE: Proveli smo pojačani nadzor subjekata u poslovanju s hranom i javno objavili sve nalaze inspekcije. Prekršiteljima smo izdali rješenja o uklanjanju nedostataka i podnijeli optužne prijedloge. Sve to rezultiralo je boljim samokontrolama trgovaca te pojačanom kupnjom hrvatskih prehrambenih proizvoda. Nastavljamo s kontrolama hrane.

 

BOLJE KORIŠTENJE EU FONDOVA

 

  1. Završili smo obradu natječaja za Mjeru 4 – investicije u ruralnom razvoju koja je trajala 2 godine – preko milijardu kuna EU potpore za odobrene projekte sada može ići u realizaciju!
  2. Rasteretili smo poljoprivrednike nepotrebne administracije i objavili novi natječaj za mlade poljoprivrednike (50.000 Eura po projektu) i mala poljoprivredna gospodarstva (15.000 eura) te za po prvi put i za proizvođačke grupe i organizacije.
  3.  Pojednostavili smo procedure za EU natječaje –smanjili „birokraciju“ i rokove obrade te pojačali komunikaciju sa svim dionicima: konzultanti, regionalni koordinatori, lokalne akcijske grupe i krajnji korisnici – s ciljem što boljeg korištenja EU novca.

 

NEMA ZLOUPORABE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA: izmjenama Pravilnika o evidenciji poljoprivrednog zemljišta onemogućeno je postupanje prema kojem je netko mogao tuđu zemlju upisati na sebe temeljem izjave dva svjedoka i za to dobiti poticaje (izravna plaćanja). Od sada vlasnik mora dati suglasnost i dopuštenje poljoprivredniku da obrađuje njegovu zemlju. Za utvrđene nepravilnosti na 46 hektara – korisnici su isključeni su iz isplate!

Pokrenuli smo i izradu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim ćemo raspolaganje vratiti na razinu jedinica lokalne samouprave koje najbolje poznaju potrebe svojih poljoprivrednika.

 

RIBARSTVO

 

  1. Nema kvote za malu plavu ribu – u EK izborili smo se protiv uvođenja ribolovnih kvota i drastičnog smanjenja ulova male plave ribe. Ribolov malom plavom ribom čini preko 90% ribolova RH što govori o značaju ove gospodarske grane kako za priobalno i otočno gospodarstvo tako i za cjelokupno gospodarstvo RH.
  2. Povećali smo kvotu za ulov tune – unutar EK i ICCAT-a izborili smo se za povećanje kvote na ulov tune na 661,82 tone. Uzgoj tuna u RH je gotovo 100% izvozna djelatnost i zapošljava brojno otočno stanovništvo.
  3. Korištenje EU fondova: kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH isplaćeno je 30 milijuna kuna.

 

EFIKASNO SUZBIJANJE PTIČJE GRIPE: U dva navrata pojave ptičje gripe u domaće peradi, veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede uspjela je u jedan dan zaustaviti širenje te opasne bolesti. Vlasnicima peradi bit će isplaćena pravična naknada štete.

 

NOVAC ZA HRVATSKE POLJOPRIVREDNIKE: Isplaćen avans izravnih plaćanja poljoprivrednicima (806 milijuna kuna); Isplaćena odšteta voćarima zbog posljedica mraza (20 milijuna kuna); Osigurano 305 milijuna kuna više za poticaje poljoprivrednicima u 2017. godini.

 

OLAKŠAN  IZVOZ  ŽIVOTINJA: Potpisali smo ugovor za nesmetanu trgovinu govedima kroz zemlje EU i izvoz u arapske zemlje te ugovorili nadzor s kontrolnim tijelom Australije radi izvoza. Dogovorene su predradnje radi izvoza živih goveda u Tursku. Cijepili smo goveda protiv bolesti kvrgave kože. Bilo je to prvo cijepljenje u EU prije pojave bolesti na terenu čime smo očuvali naš stočni fond.

 

ZAŠTITA DOMAĆIH PROIZVODA

 

  • Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom – cilj je maksimalno zaštititi domaće proizvođače od negativnih pritisaka trgovaca i uvoza hrane dvojbena podrijetla te potaknuti povećanje proizvodnje. Završena je javna rasprava, analiziramo pristigle primjedbe i prijedloge kako bi zakon što prije poslali u proceduru.
  • Kratki lanci opskrbe  prehrambenim  proizvodima Zakonom o javnoj nabavi daje se mogućnost javnim naručiteljima (škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i sl.) da nabave hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time potrošači dobivaju kvalitetniju i svježiju hranu, a domaći proizvođači imaju unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda.
  • Zaštita mljekarskog sektora – u završnici je izrada pravilnika o:
    • kontrolama mlijeka (točka ledišta i rekonstituirano mlijeko);
    • kakvoći svježeg i sirovog mlijeka;
    • ugovornim odnosima.

    Ponovno je uspostavljen Savjet za mlijeko – predstavnici proizvođača, prerađivača i predstavnika tijela javne vlasti.

  • Kontrola uvoznih vina – uvozna i hrvatska vina dosad nisu bila u jednakom položaju. Tome smo stali na kraj Pravilnikom o registru vinograda koji propisuje slanje vina na analizu i ocjenu prije puštanja u promet, moraju dokazati sljedivost vina i obilježiti ga markicama. Ako vino ne udovolji fizikalno-kemijskim i senzorskim parametrima – ne smije na tržište!

 

OPSKRBA PROIZVOĐAČA DRVNOM SIROVINOM: Provedena je interventna mjera pomoći i odobrene su dodatne količine drvne sirovine prerađivačima na ruralnim područjima.  

ZAŠTITA ŠUMA OD POTKORNJAKA: Donesena je Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje potkornjaka na području Gorskog kotara, bez obzira na vlasništvo šuma.

 

PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: Proveli smo informativnu kampanju o 15 registriranih autohtonih proizvoda RH koji na razini EU nose zaštićenu oznaku izvornosti ili zemljopisnog podrijetla, te njih još 7 koji su u postupku registracije. Upravo provodimo informativnu kampanju o kvaliteti hrvatskih proizvoda kroz oznake: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Jaja hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Brašno hrvatskih polja, Kruh hrvatskih polja – cilj je poticanje kupovine hrvatskih proizvoda.

Prethodni članakKanibalizam kod kokoši
Sljedeći članakPtičja gripa – visokopatogena influenca ptica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.