Na Natječaju za financiranje projekata u 2020. godini prema Programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina na područjima jedinica lokalne samouprave Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je gotovo 14 milijuna kuna za 232 mala poljoprivredna gospodarstva, čime im se pomaže u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju, održivi razvoj i povećanje prihoda.

U strukturi prijavitelja zabilježen je podatak o velikom broju mladih poljoprivrednika, nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji se žele baviti poljoprivrednom djelatnošću u potpomognutim područjima, naime nešto manje od 50 % prijavitelja mlađi su od 50 godina (211 je do 35 godina starosti, 325 je između 36 i 50 godina starosti). U više od 91 % obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kojima se dodjeljuje potpora nositelji su osobe do 50 godina starosti (90 mladih do 35 godina starosti, odnosno 123 poljoprivrednika od 36 do 50 godina starosti).

Vlada Republike Hrvatske provodi nacionalne mjere za ostvarivanje ravnomjernog razvoja svih krajeva Republike Hrvatske za razdoblje 2016.-2020. u sklopu koje je i financijska potpora za osiguravanje minimalnog standarda komunalne i socijalne infrastrukture. U to su uključeni i financijski instrumenti i bespovratne potpore poduzetnicima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koji ne mogu sudjelovati u postojećim kreditnim linijama na područjima povratka prognanika te na područjima gdje tradicionalno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su demografski, ekonomski i socijalno oslabljena i značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.

U okviru nacionalnih mjera Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je Natječaj za financiranje projekata u 2020. godini prema Programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 % pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. S obzirom da je velik broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iskazao interes za povećanjem obima proizvodnje ili modernizacijom poslovanja uložit će se napori kako bi se osigurala dodatna sredstva za povećanje prvotno raspoloživih sredstava po ovom Natječaju.

Ukupno su odobrena sredstva za korisnike iz 15 županija:

 ŽupanijaBroj odobrenih prijavaOdobreni iznos
1Bjelovarsko-bilogorska županija342.040.000,00 kn
2Brodsko-posavska županija15887.590,00 kn
3Karlovačka županija291.739.710,00 kn
4Koprivničko-križevačka županija7420.000,00 kn
5Ličko-senjska županija8480.000,00 kn
6Međimurska županija3179.997,00 kn
7Osječko-baranjska županija191.140.000,00 kn
8Požeško-slavonska županija271.619.500,00 kn
9Sisačko-moslavačka županija342.040.000,00 kn
10Splitsko-dalmatinska županija2120.000,00 kn
11Šibensko-kninska županija13780.000,00 kn
12Varaždinska županija160.000,00 kn
13Virovitičko-podravska županija2120.000,00 kn
14Vukovarsko-srijemska županija281.680.000,00 kn
15Zadarska županija10600.000,00 kn
 UKUPNO:23213.906.797,00 kn

Odluku o dodjeli bespovratnih sredstava možete pogledati ovdje.

Prethodni članakOsnovna i predsjetvena gnojidba uljane repice
Sljedeći članakMed – kako razlikovati kvalitetni i patvoreni?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.