Stotinjak uzgajivača svinja okupilo se na dvodnevnom, 14. po redu, Savjetovanju uzgajivača svinja u Đurđevcu. Prisutne su uoči početka panel rasprave pozdravili gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči koji je spomenuo i nabrojao na koje sve načine gradska uprava pomaže svinjogojcima.

Goran Jančo, predsjednik središnjeg saveza Udruga uzgajivača svinja na početku je u kratkim crtama okupljene izvijestio o situaciji i problemima koje je snašla svinjogojce te pozvao sve bitne aktere da se uključe u spas ove poljoprivredne grane.

– Ovo su posljednji borci na braniku svinjogojske proizvodnje – naglasio je u svom obraćanju župan koprivničko-križevački, domaćin Darko Koren te istaknuo kako treba svim silama krenuti u spašavanje svinjogojstva.

Ove se godine, za razliku od prijašnjih, Savjetovanju odazvao i državni tajnik Tugomir Majdak koji je i otvorio događanje. Prema njegovim je statističkim podacima trenutno na teritoriju RH evidentiranih preko 94 tisuće uzgajivača svinja.

  Želja nam je zadržati ovaj broj, zaustaviti negativan trend. U ovom sektoru stočarske proizvodnje ministarstvo poljoprivrede je učinilo određene korake u utrci kako bi i ovome sektoru bilo bolje no treba učiniti još puno više. Poboljšanja su moguća, pozivam vas da kroz tijela HGK date svoj obol, da se standardizirate na razini EU – kazao je državni tajnik.

Nakon svečanog otvorenja po programu je na rasporedu bio prikaz rada Službe za razvoj svinjogojstva, novi Zakon o uzgoju domaćih životinja, potpore za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva. Tokom dana govorilo se o utjecaju dugovječnosti na proizvodnost krmača, povezanosti veličine legla, porodne mase i rasta prasadi dok se drugi dan govorilo o sistematizaciji rodovnika izvornih pasmina, preradbenim vrijednostima crne svinje, jesmo li spremni za afričku svinjsku kugu te mjere u Hrvatskoj i trenutni status u EU.

 

Sonja Badalić, dipl. nov.

 

 src=

 

 src=

Prethodni članakOsoba s invaliditetom i samozapošljavanje
Sljedeći članakGodišnji seminar Hrvatske poljoprivredno-šumarsko savjetodavne službe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.