Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavila je novu isplatu na osnovi odobrenih sredstava iz IPARD programa, za prihvatljive troškove u sklopu mjere 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“. Korisniku  PERUTNINA PTUJ – PIPO d.o.o. iz Čakovca isplaćeno je 3.534.722,31 kn za opremanje i zamjenu postojećeg sustava za filtriranje/klimatizaciju zraka te rashladni sustav, s neophodnom rekonstrukcijom prostora. Tvrtka je navedenim ulaganjem osigurala adekvatne mikroklimatske uvjete u pogonu za proizvodnju i preradu mesa.

Uz ovu isplatu, do sada je Agencija za plaćanja isplatila ukupno 335,95 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 184 završena projekta. U prošloj godini isplaćeno je rekordnih 187,93 milijuna kuna za 113 završenih projekata, što čini 2013. godinu najuspješnijom godinom provedbe IPARD programa. Sveukupno je nakon 18 provedenih IPARD natječaja ugovoreno 348 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od 1,25 milijardi kuna te iznosom potpore od 704,66 milijuna kuna.

 

 src=

Prethodni članakMogućnosti ulaganja u ruralna područja
Sljedeći članakEuropska komisija pokreće novu kampanju za promicanje održivog ribolova
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.