Ministar Tomislav Tolušić potpisao je danas, 24. studenog 2017. godine, ugovore o sufinanciranju izrade specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalnog specijaliteta vrijedne 447.000 kuna sa 6 skupina proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su sudjelovali u Natječaju za dodjelu potpore male vrijednosti iz  Programa u 2017. godini. Sufinancirat će se izrada specifikacije za Komiški rogač, Istarsku kobasicu, Dalmatinsku janjetinu, Čepinski kupus, Krčke šurlice i Meso turopoljske svinje.

 

Svako naše mjesto ima neku svoju specifičnost, neku tradiciju pripreme hrane i sve to treba staviti na papir i sačuvati od zlouporabe imena i od zaborava. Do sada smo zaštitili 17 proizvoda na EU razini, a još 18 ih je u nekoj od faza zaštite. I za iduću godinu planiramo izdašna sredstva za ovaj vid pomoći proizvođačima, a stručne službe Ministarstva na raspolaganju su proizvođačima u svakom trenutku. Sav teret zaštite je na proizvođačima, bez njihove složnosti i volje nema zaštite, ali mi smo ovdje za savjet, financijsku i drugu pomoć, a prije svega za suradnju. – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Programom Ministarstva poljoprivrede „Potpora skupinama proizvođača za izradu Specifikacije poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda za zaštitu naziva oznakom izvornosti, oznakom zemljopisnog podrijetla ili kao zajamčeno tradicionalni specijalitet“ potiču se skupine odnosno udruženja proizvođača na pokretanje postupka zaštite naziva proizvoda jednom od oznaka iz EU sustava kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Proizvođačima se tako financijski olakšava početna faza postupka zaštite naziva proizvoda koji je dugotrajan i iziskuje značajna financijska sredstva.

 

Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo je 6 prijava u ukupnom iznosu sufinanciranja od 447.000,00 kuna. Potpora podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za izradu Specifikacije proizvoda, a pokriva 80% ukupnih troškova. Visina potpore po pojedinom korisniku iznosi do 75.000 kn. Ukupno je u protekle tri godine dodijeljeno 1,7 milijuna kuna za 31 projekt zaštite naziva proizvoda.

 

Kao potporu proizvođačima za ovu svrhu Ministarstvo poljoprivrede je u 2015. godini dodijelilo ukupno 611.502,50 kuna za 11 projekata zaštite naziva proizvoda, a u 2016. godini ukupno 726.344,49 kuna za 14 projekata zaštite naziva proizvoda. Za provođenje u 2017. godini osigurali smo iznos od 691.125,00 kn. Natječaj za dodjelu potpore bio je objavljen u u lipnju i trajao je do kolovoza.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoliko postotak tostirane soje ide u hranidbi stoke?
Sljedeći članak90 posto sredstava za ruralni razvoj još uvijek neiskorišteno
gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.