Novi proces planiranja potrošnje sredstava EU-a za ruralni razvoj prekomjerno je dugotrajan i složen te postoje određeni nedostatci koji nepovoljno utječu na uspješnost i rezultate. Nalazi su to Europskoga revizorskoga suda objavljeni u njihovu najnovijem izvješću „Izrada programa ruralnog razvoja: potrebno je pojednostavnjenje i stavljanje većeg naglaska na rezultate” (br. 16/2017).

I dok Europska unija u tekućem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine za ruralni razvoj planira izdvojiti gotovo 100 milijardi eura, revizori su također utvrdili da se, unatoč naporima Europske komisije, s provedbom programa nije započelo ranije te da se s potrošnjom sredstava započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.

U svom izvješću “Sud je reviziju usmjerio na uzorak od 10 odobrenih Programa ruralnoga razvoja (među kojima su bili i nacionalni i regionalni PRR-ovi), uz još dva PRR-a koja je pregledala Služba Komisije za unutarnju reviziju. Pregled PRR-ova bio je usmjeren na utvrđeni niz mjera i podmjera u svrhu usporedbe i nadogradnje postojećeg znanja i rezultata prijašnjih revizija, istodobno pružajući znatnu pokrivenost u smislu financiranja, kao i na niz prioriteta EU-a za ruralni razvoj i fokus-područja u EU-u“.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Marijana Petir više je puta upozorila na slabu iskorištenost sredstava iz Programa ruralnoga razvoja koja su na raspolaganju Hrvatskoj, a sada je na taj problem upozorio i Revizorski sud.

„Od 2,4 milijarde eura koliko je namijenjeno za ruralni razvoj, Hrvatska je dosad iskoristila tek nešto više od 10 posto. Pravilnici i natječaji često su se mijenjali što usporava cijeli proces i djeluje zbunjujuće i demotivirajuće na naše poljoprivrednike”, ističe Petir i dodaje da mladi odlaze u druge države članice jer ne vide perspektivu baviti se poljoprivredom, ruralni prostori su pusti, a financijska sredstva stoje neiskorištena. Upit o korištenju sredstava iz Programa ruralnoga razvoja RH Petir je uputila i Europskoj komisiji od koje očekuje odgovor.

Europski revizorski sud je u svom izvješću ustvrdio kako je „otprilike 90 % financijskog plana Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj ostalo neiskorišteno na početku 2017. (što je četvrta godina programskog razdoblja), dok je ta brojka za prethodno proračunsko razdoblje iznosila 83 %.

“To sa sobom nosi rizik od nepotpune provedbe financijskog plana, kao i od toga da će se naglasak staviti na iskorištavanje sredstava, čime se narušava pristup usmjeren na rezultate koji Komisija podržava“, stoji u izvješću Europskoga revizorskoga suda.

Sud ujedno napominje kako su nacionalna tijela morala uložiti znatne administrativne napore kako bi se ispunili opsežni zahtjevi u pogledu sadržaja programa ruralnog razvoja. Sud je također utvrdio da se, unatoč naporima Komisije, slično kao i u prethodnim razdobljima, s provedbom PRR- ova nije započelo ranije te da se s izvršavanjem planiranih rashoda započelo sporije nego u prethodnom razdoblju.

Komisija je ukupno odobrila 118 programa ruralnoga razvoja u razdoblju od 20 mjeseci (od travnja 2014. do prosinca 2015.), što je pozitivan pomak u odnosu na programsko razdoblje 2007. – 2013. kada je u razdoblju od 24 mjeseca ukupno odobreno 94 PRR-ova. Međutim, unatoč uloženim naporima, ti su programi odobreni kasnije nego u prethodnom razdoblju te provedba većine njih nije započela prije sredine 2015., dok je provedba nekolicine započela tek 2016.

Kao neovisni vanjski revizor EU-a sa sjedištem u Luksemburgu Europski revizorski sud štiti interese poreznih obveznika EU-a. Nema zakonske ovlasti, već pridonosi unaprjeđivanju načina na koji Europska komisija upravlja proračunom EU-a i izvješćuje o financijama EU-a.

Sud je u svom najnovijem izvješću iznio i niz preporuka Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj komisiji i državama članicama u svrhu poboljšanja procesa izrade budućih programa. Između ostalog predlažu „usklađivanje dugoročne strategije i donošenja politika s proračunskim ciklusom te obavljanje sveobuhvatnog pregleda potrošnje sredstava prije određivanja novog dugoročnog proračuna“.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak447 tisuća kuna za izradu specifikacija 6 domaćih prehrambenih proizvoda
Sljedeći članakPomoć zbog narušenog zdravlja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.